herceg |
(njem. Herzog)vojvoda; usp. hercog |
|
hercig |
(njem. herzig, Herz)mio, umiljat,dražestan, lijep, krasan |
|
hercija |
(lat. hercia)trokrak crkveni svijeænjak |
|
HERCINSKA OROGENEZA |
nabiranje u mlađem dijelupaleozoika (karbon i perm) kojim su nastala gorja Velike Britanije, središnje Francuske, Njemačke,Češke, Ukrajine, te Ural u Rusiji. |
|
hercklopfh |
(njem. Herz srce, klopfen kucati, lupati)lupanje srca uzrokovano strahom iliuzbuðenjem |
|
hercog |
(njem. Herzog,starovisokonjem. heri vojska, zogo = lat. dux) vojvoda (nekada vladarska i najviša plemiæka nasljedna titula kod Nijemaca) |
|
herculeus morbus |
èit. herkuleus morbus (lat.) med."Herkulova bolest", padavica |
|
herdbook |
èit. herdbuk (eng.herd stado, book knjiga) u racionalnom stoèarstvu: matièna uzgojna knjiga s podacima (podrijetlo,težina, proizvodna sposobnost i dr.) o govedima, rodoslov goveda; usp. pedigre |
|
hereditarni |
(lat. hereditarius)nasljedan,nasljedni; hereditarno optereæenje nasljedno optereæenje, naslijeðena sklonost nekoj bolesti ili slabosti (piæu, kraði, zloèinu i dr.) |
|
hereditet |
(lat. hereditas)nasljeðe, nasljedstvo; nasljednost; pravo nasljeða |
|
HEREDITET |
(lat. hereditas — nasljeđe), v. Nasljedna masa. |
|
HEREIZAM |
naziv koji potiče od grč. boginje Here(v.), a označavabračne odnose u kojima žena u svemu vodi, a naročito u spolnom životu. Hereizamje karakterističan za mnogebrakove u SAD, naročito one gdje žena nije u radnom odnosu. Tamo se smatra da je muškarac dužan |
|
heres |
(lat.) nasljednik; heresex asse, universalis èit. heres eks ase ili heres univerzalis (lat.)jedini nasljednik |
|
herezijarh |
(grè. hairesishereza, archo vodim, vladam, hairesiarches) glavni heretik (krivovjerac), tvorac,osnivaè nekehereze |
|
herihter |
(njem. Herrichter)obuæar, postolar koji izraðuje gornje dijelove obuæe |
|