| id est |
(lat.) to jest |
|
| idara |
(tur. idare) 1. izdržavanje, egzistencija; opskrba; 2. državna vlast |
|
| ide |
(lat. idus) mn. ustarorimskoj Mjeseèevoj godini: dan punog Mjeseca; otuda u rimskom kalendaru: petnaesti dan u ožujku,svibnju, srpnju i listopadu, a trinaesti u ostalim mjesecima; ovi dani bilisu posveæeni Jupiteru |
|
| ideacija |
(grè. idea) fil.odnos konkretnog prema ideji, uzdizanje posebnog (pojedinaènog) do opæeg (trajnog); oblikovanje pojmova ipredodžaba, spoznavanje onoga što je bitno i utvrðivanje toga što je spoznato ujednom odreðenompojmu |
|
| ideal |
(grè. idea prauzrok, biæe, lat. idealis) uzor, savršenstvo, slika savršenstva, najviši cilj, želja èije bi ostvarenje predstavljalo vrhunac sreæe; ono što je u potpunom skladu s idejom; predmet posebne želje, ljubavi, divljenja ili obožavanja |
|
| idealan |
(grè. idea, lat. idealis) savršen, uzoran, koji potpuno odgovara idealu, koji je za željenje, uzvišen, divan, za obožavanje; idealno lijep savršeno lijep, koji odgovarasvim uvjetima lijepoga; idealna vrijednost zamišljena, nestvarna vrijednost; idealno pr |
|
| idealist |
(grè. idea) fil.pristaša idealizma; sanjar, zanesenjak, èovjek koji teži za savršenim, idealnim; usp. realist, materijalist |
|
| idealisti |
(grè. idea) sanjariti,maštati, žudjetiza èim kao za krajnjim ciljem svojih želja, žarko željeti |
|
| idealistièki |
(grè. idea) koji setièe idealizma, koji je uvezi s idealizmom, koji ima svojstvaidealizma |
|
| idealitet |
(grè. idea, lat.idealis) postojanje kao ideja ili predodžba (za razliku od realiteta, tj. postojanja ustvarnosti, u prostoru i u vremenu) |
|
| IDEALIZACIJA |
pojavakoja je karakteristična posljedica ljubavne opčinjenosti (v.). Sastoji se utome što osobu koja nas je seksualno očarala smatramo nekim idealnim bićem.Pripisujemo joj natprosječna pozitivna svojstva, kako u fizičkom, tako i u psl.ičkom smislu. Uvjere |
|
| idealizam |
(grè. idea) fil.realizmu i materijalizmu suprotan pogled na svijet prema kojem je vanjski svijet samo predodžba subjekta kojiopaža, èak je i tvar samo oblik u kojem duhdolazi do izražaja; apstraktni idealizam platonska predodžba osamostalnom i neovisnom p |
|
| idealizirati |
(grè. idea, fr.idéaliser) davati èemu obilježje ideala, nešto nesavršeno u mislima oslobaðati njegovihnesavršenstava, izjednaèivati neštos idealom, uljepšati, uljepšavati,prikazivati nešto uzvišenijim i savršenijimnego što je |
|
| IDEALNA LJUBAV |
pojam koji ima dva značenja. Jednom se misli na savršenu ljubav, naosjećajni odnos izmeđudvoje ljudi koji nema nikakvih slabosti ni nedostataka.Drugi put se misli na ljubavni odnos u kojemu partneri ne stupaju u spolnuvezu, već je njihova intimnost ograni |
|
| idealrealizam |
fil. shvaæanje prema kojem je ono što je idealno istodobno i realno, idealitet i realitet su korelati, shvaæanje da se realno može izvesti iz idealnih principa; nauèavanje da idealnom odgovara nešto realno i da se realno izražava u idealnom; shvaæanje pre |
|
