jod |
(grè. ioedes poput zagasite ljubièice, ion zagasita ljubièica, eidos oblik) kem. element, atomska težina 126,92, redni broj 53, znak J, pronaðen 1811. u pepelu morskih biljaka; jednostavno nemetalno tijelo crnosive boje, neugodna mirisa, u vodi se veoma s |
|
jodat |
(lat. iodum) kem. jodnokisela sol |
|
jodid |
(lat. iodum) kem. spoj joda s drugim elementom, osobito s kovinom (npr. olovom, željezom, srebrom i dr.); veoma osjetljiv na svjetlost, zbog èega se osobito upotrebljava u fotografskoj industriji |
|
jodipin |
(lat. iodum) kem. spoj sezamovog ulja s jodom, jodni preparat koji lako resorbira, upotrebljava se kao lijek protiv astme, arterioskleroze, rahitisa, sifilisa i dr. |
|
jodirati |
(lat. iodum) kem. pomiješati s jodom; premazati jodom (npr. posrebrnjenu bakrenu ploèu, pomoæu jodne pare, pokriti tankim slojem jodsrebra pri izradbi fotografija) |
|
jodizam |
(lat. iodum) med. trovanje jodom zbog uzimanja joda i jodovih preparata u veæim kolièinama |
|
jodkalij |
kem. preparat joda koji se priprema od èistog joda; u medicini se upotrebljava kao unutarnje sredstvo, a osobito mnogo u fotografskoj industriji |
|
jodlati |
(njem. jodeln izvijati u pjevanju; ijukati) poseban naèin pjevanja u alpskim podruèjima (temelji se na izmjenjivanju prsnih glasova s grlenima) |
|
jodna tinktura |
med. otopina joda u alkoholu, upotrebljava se u medicini kao vanjsko antiseptièko sredstvo |
|
jodni preparat |
med. svaki lijek koji je napravljen pomoæu joda |
|
jodoform |
(lat. iodum, forma, oblik) kem. spoj joda, CHJ3, stvara žute heksagonalne kristale; u medicini se upotrebljava kao antiseptièko sredstvo; služi za posipanje rana i si. |
|
jodoformirati |
med. jodoformom lijeèiti, jodoformom prožeti |
|
jodoformizam |
(lat. iodoform) med. trovanje zbog lijeèenja jodoformom |
|
jodošu (jodoshu) |
japanska budistièka sljedba, nastala u 12. st. |
|
jodovodik |
kem. spoj joda i vodika |
|