| maca |
(hebr. mazzah)negosoljen kruh ili pashalni kolaè kod Zidova, mijesi se samo od brašna i vode |
|
| maca |
(tal. macchia) 1. pjega, mrlja; 2. bot. biljka mediljika; 3. snijet, peronospora, plamenjaèa |
|
| macakan |
(tal. mazza toljaga, bat, cane pas) živoder, šinter |
|
| Macbeth |
èit. Magbet škotskikralj iz 11. st., poznat posvojoj okrutnosti; glavni junak istoimeneShakespeareove tragedije |
|
| MAĆEHA |
očeva suprugakoja njegovoj djeci nije majka. Ona jenajčešće zamjena za majku. No, još uvijek je prati loš glas. Izrazi kao»maćehinski postupak«, »maćehinski odnos«itd. uvriježili su se u našem jeziku kao oznaka za lože postupke prema drugom, podređenom čo |
|
| maceracija |
(lat. maceratio) dužiutjecaj neke tekuæine (vode, alkohola, etera, kiselina i dr.) na neku èvrstu biljnu ili životinjsku tvarna obiènoj temperaturi; omekšavanje u vodi, natapanje, namakanje, moèenje; pren. iscrpljivanje, kinjenje, muèenje |
|
| macerat |
(lat. maceratum) farm.tekuæinadobivena putem maceracije |
|
| macerirati |
(lat. macerare)natopiti, namakati,moèiti, natapati, vlažiti, omekšavati (npr. macerirati kosti namoèiti kosti u vodida bi mekani dijelovi s njih otpali, posebno radi anatomskih prepariranja); pren. muèiti, kinjiti,iscrpljivati |
|
| macijes |
(lat. macies)mršavost; med. sušica; tuberkuloza |
|
| madam |
(fr. madame)gospoða, gospa, milostiva gospoða, milostiva, izraz kojim se oslovljava udana žena u Francuskoj i Engleskoj, takoðer i ugledne starije djevojke |
|
| madaroza |
(grè. madarosis) med.æelavljenje; osobito: opadanjetrepavica; madeza |
|
| made in Germany |
èit. meid in Ðermeni (engl.) trg.izraðeno u Njemaèkoj, trgovaèka oznaka koja mora, po propisima engleskogzakona o zaštiti domaæih proizvoda od 1887., stajati na robi koja se izNjemaèke uvozi u Englesku |
|
| madefakcija |
(lat. madefactio)vlaženje, moèenje, škropljenje |
|
| madeira |
(port. Madeira) v. madera |
|
| mademoiselle |
èit. madmoazel (fr.) gospoðica |
|
