metaksilogija |
(grè. metaxylogia)pravljenje umetnutih reèenica (u govoru ili pisanju), umetanje reèenica |
|
metal |
(grè. metalloniskopina, rudaèa, metallao istražujem, lat. metallum) mn. metali kovine,kemijski elementi, svi osim žive, èvrsti na obiènoj temperaturi, dobre topline i elektrièneprovodljivosti, neprozirni, s osebujnim metalnim sjajem(grè. metallage) v.meta |
|
metalaksa |
(grè. metallaxis) promjena, izmjena, razmjena |
|
metalan |
(lat. metallicus)izraðen od kovine ili metala; koji sadrži metal; slièan metalu; zvonakkao metal |
|
metalensa |
(grè. metalepsis) retorièko premještanje ili zamjenjivanje kad se umjesto prethodnog stanja spomene ono koje treba doæi tek poslije, npr. "grob" umjesto "smrt" |
|
METALI |
V. v KOVINEMETALURGIJA |
|
metaliferan |
(lat. metallifer) kojiproizvodikovine, koji ima u sebi kovina, bogat kovinama, kovinovit |
|
metalin |
(lat. metallum) tvarsastavljenaod olova, cinka i ugljika (služi za podmazivanje strojarskih dijelova) |
|
metalisti |
(lat. metallum) mn. unarodnom gospodarstvu: pristaše metalizma; supr. nominalisti |
|
metalizacija |
(fr. métallisation)pretvorba u èist metal;oblaganje predmeta tankim metalnim slojem;prožimanje metalom; unovèavanje,pretvaranje u novac |
|
metalizam |
(grè. metallon, lat.metalium)u gospodarstvu; shvaæanje po kojem novèana jedinica treba biti uvijek odreðenakolièina zlata i srebra, jer samo metal daje novcu, kao sredstvu plaæanja,njegovu stvarnu vrijednost i samo on može služiti kao stvarno mjerilo vrij |
|
metalizirati |
(fr. métalliser)preobraziti u metal ili rudu; drvo naèiniti trajnijim i otpornijim impregniranjem, prožimanjem zelenom galicom i klorkalcijem; obložiti (ili: oblagati) predmete tankim metalnim slojem |
|
metalno doba |
zajednièko ime za bakreno, bronèano iželjezno doba u povijesti èovjeèanstva, doba u kojem su ljudi izraðivali svoja oruða odmetala a koje je došlo nakonkamenog doba |
|
metalo |
(grè. metallon)predmetak u složenicama sa znaèenjem: kovina |
|
metalogika |
(grè. meta, logikelogika) fil.znanost o osnovama na kojima poèivaju logièki zakoni |
|