... Rječnik | meteroit | (grè. meteoron)stjenovita ili... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

meteroit (grè. meteoron)stjenovita ili metalna masa što pada s neba na Zemlju; postoje dvije vrste: meteorsko kamenje (sastoji se od silikatnih minerala u raznim kombinacijama) i meteorsko željezo (jednostavnoželjezo s nešto nikla)  
methemerski (grè. meta, hemeradan) med. dnevni,svakodnevni, koji se javlja svakog dana, npr.napadaj groznice  
metil (grè. methy opojnopiæe, vino, hyle drvo, tvar) kem. pretpostavljeni radikal jednougljiènog niza (CH2),baza drvnežeste, mravlje kiseline i drugih organskih tvari  
metilalkohol (grè. methy opojnopiæe, hyle drvo, tvar, ar.alkoholy) kem. drvna žesta, žestok otrov, dobiva se suhom destilacijom drveta, upotrebljava se za otapanje lakova ifirnisa, za gorivo i za dobivanjeanilinskih boja, a najviše za pripremanje formalina  
metilamin (grè. methy opojnopiæe, hyle drvo, tvar, amin =ammonia) kem. spoj u kojem je jedan atomvodika u amonijaku zamijenjen metilom  
metilbenzol (grè. methy opojnopiæe, hyle,lat. bensoe) kem. v. toluol  
metilbiklorid (grè. methy opojno piæe, hyle, drvo, tvar, chloros svijetlozelen, zelenkast,žutozelen, lat. bis dvaput) kem. spoj klora s metilom; upotrebljava se kao sredstvoza opijanje  
metileter (grè. methy opojnopiæe, hyle drvo, aither) kem. drvni eter, bezbojan plin, nastaje odmetilalkohola sa sumpornomkiselinom; metiloksid  
metilizam (grè. methy, hyledrvo) med. trovanjemetilalkoholom  
metilklorid (grè. methy opojnopiæe, hyledrvo, chloros svijetlozelen) kem. spoj klora s metanom, služi za proizvodnju smolastih bojai umjetnog leda  
metiloksid (grè. methy, hyle, oxys oštar, ljut) kem. v. metileter  
metiologija (grè. methy opojnopiæe, vino,logia) vještina pijenja, nauk o pijanstvu; v. metiologija  
metistika (grè. methy opojnopiæe, vino, lat. methystica) 2. mn. med. opojna sredstva  
metoda (grè. methodosistraživanje, ispitivanje, put i naèin istraživanja, lat. methodus) smišljeno iplansko postupanje pri raduradi postignuæa nekog uspjeha, istine, spoznaje,odreðeni put i naèin ispitivanja, mišljenja i rada; u istraživaèke metode iliheuristièk  
metodièar (grè. methodos)nastavnik ili znanstvenikkoji se u radu strogo pridržava neke nastavneili znanstvene metode, koji piše ometodama uspješne nastave  

1 31 32 33 34 35 41