mors |
(lat. mors) smrt; mors aparens ili mors spurija (lat. mors apparens, spurija)med. prividna smrt; mors civilis (lat. mors civilis)prav. graðanska smrt |
|
morsele |
(lat. morsuli,merselli) mn. farm.duguljaste i èetvrtaste ploèice od šeæera ukoje se, dok su otopljene, stavljajurazne ljekovite supstancije |
|
MORSKA (NAUTIČKA) MILJA |
jedinica duljine koja se primjenjuje u pomorskom, riječnom i zračnom prometu, iznosi 1852 m. |
|
MORSKA VRATA |
prirodni širi ili uži pravocrtni prolaz koji spaja dva mora ili dva šira dijela istog mora. Vratima se naziva i morski prolaz između dvaju otoka. |
|
MORSKE MIJENE |
zajednički naziv za plimu i oseku. Naizmjenično redovito vertikalno gibanje mora pod utjecajem privlačne sile Mjeseca i Sunca.U jednom danu u pravilu se izmijene dvije plime (visoka mijena) i dvije oseke (niska mijena). |
|
MORSKE STRUJE |
vodoravno gibanje mora u jednom smjeru, najčešće pod utjecajem stalnih vjetrova, razlika u temperaturi, slanoći... Razlikujemo tople i hladne, te površinske i dubinske morske struje. |
|
MORSKI GREBEN |
usamljena stijena ispod ili iznad razine mora. |
|
MORSKI LED |
led koji se zimi stvara na površini mora (pokriva 7 % svjetskog mora), a ledište (oko -2 °C) ovisi o slanoći. |
|
MORSKI PROCESI |
V. v MARINSKI PROCESI |
|
MORSKI PROLAZ |
suženje mora između dviju obala značajno u pomorskom prometu. Može biti prirodni i umjetni. |
|
MORSKI SEDIMENTI |
V. v SEDIMENTI |
|
MORSKI TJESNAC |
uzak i krivudav dio mora kojim su spojena dva mora. |
|
mort |
(njem. Mortel) žbuka, lijep, maz (smjesa od gašenog vapna, cementa, pijeska i vode) |
|
mortadela |
(tal. mortadella)debela bolonjskakobasica od jednog dijela svinjskog mesa sa slaninom i dva di jela govedine, s paprom, muskatom i dr. |
|
mortalitet |
(lat. mors smrt, mortalitas)smrtnost,umiranje; zbroj sluèajeva umiranjau jednom odreðenom razdoblju, za razlikuod sluèajeva raðanja (fertiliteta); tablicemortaliteta tablice iz kojih se vidi broj smrtnih sluèajeva u odreðenom razdoblju |
|