| MORE |
najveći jedinstveni obujam slane vode koja povezuje izdignute dijelove kopna na Zemlji. Svjetsko more pokriva 363 milijuna km2 ili 71 % Zemljine površine i zaprema volumen od l 370 milijuna km3. Prosječna slanost mora iznosi 35 %o, manja je u polarnim, a veća u ekvatorijalnim morima. More ima veliku privrednu važnost za promet, ribarstvo, turizam, proizvodnju soli, slatke vode, nafte i zemnog plina. |
|
| morel inseniti |
(engl. moral insanity)med.moralno ludilo, bolesni poremeæaj u duhovnoj djelatnosti koji dolazi do izražaja unedostatku moralnih (etièkih) osjeæaja i pojmova, u slabosti volje i u sklonosti nemoralnim i zloèinaèkim djelima (obièno uroðena,ali nastaje i kao |
|
| morela |
(tal. morello, fr.moreau, lat. maurus) bot. odlièna vrsta krupnih, crnih ili tamnocrvenih trešanja |
|
| morena |
(fr. moraine) geol. sobronaka iproplanaka, ispod kojih se nalaze ledenjaci (gleèeri), pada na ledenjake krupno i sitno kamenje i zemlja; ledenjak, kreæuæi se polakonaniže, nosi sobom taj kameni materijalkoji se lagano slaže uz njegovebokove u dugaèke redo |
|
| MORENA |
akumulacijski reljefni oblik nastao taloženjem razdrobljenog i raspadnutog ledenjačkog materijala. Morene mogu biti rubne, središnje, podinske, čeone itd. |
|
| morendo |
(tal.) glaz.izumiruæi, gubeæi se,spuštajuæi ton toliko da se jedva èuje; morijente |
|
| mores |
(lat. mos, mores) mn. v. pod mos |
|
| moreška |
(tal. moresca, fr.moresque) "maurskiples", ples s maèevima u troèetvrtinskom taktu, osobito je bio omiljen u XV. i XVI. st. (kod nas i danas postoji iizvodi se svake godine u gradu Korèuli, za blagdan gradskog zaštitnika sv.Augustina, 28. kolovoza, i prik |
|
| moreske |
(tal. moresco, šp.morisco) mn. v. arabeske i groteske |
|
