| mort |
(njem. Mortel) žbuka, lijep, maz (smjesa od gašenog vapna, cementa, pijeska i vode) |
|
| mortadela |
(tal. mortadella)debela bolonjskakobasica od jednog dijela svinjskog mesa sa slaninom i dva di jela govedine, s paprom, muskatom i dr. |
|
| mortalitet |
(lat. mors smrt, mortalitas)smrtnost,umiranje; zbroj sluèajeva umiranjau jednom odreðenom razdoblju, za razlikuod sluèajeva raðanja (fertiliteta); tablicemortaliteta tablice iz kojih se vidi broj smrtnih sluèajeva u odreðenom razdoblju |
|
| MORTALITET |
V. v SMRTNOST |
|
| mortar |
(tal. mortario)mužar, avan |
|
| Mortem effugere nemopotest |
(lat.) Smrti izbjeæi ne može nitko |
|
| mortificirati |
(lat. mortificare)izumirati;kinjiti, muèiti (svoje tijelo); prigušivati, npr. prohtjeve, strasti; skraæivati, umekšavati meso time što se ostavlja na zraku; prav. poništiti, objaviti da ne vrijedi (ugovor, testament);med. umrtviti; pren. poraziti, ponizit |
|
| mortiflkacija |
(lat. mortificatio)izumiranje, umrtvljenje,izumiranje pojedinih dijelova; muèenje,umrtvljivanje (tijela); skraæivanje,umekšavanje, npr. mesa, time što se drži na zraku; trg. uništavanje, ukidanje, npr. potraživanja nekog duga;prav. proglašenje izgubljene |
|
| mortira |
(niz. mortier) mužar,merzer; kratkocijevnotopnièko oruðe za ubacnu paljbu |
|
| mortisdonacija |
(lat. mortis donatio, donatio mortis causa)prav. poklon u sluèaju smrti, oporuèivanje, ostavljanje u nasljedstvo |
|
| mortsezona |
(fr. mortesaison)mrtva sezona, doba godine kad nastupa veliki zastoj u trgovaèkim poslovima, obièno za vrijemeljetnih mjeseci |
|
| morturij |
(mn. mortuarium) ufeudalnom sustavu: pravogospodara da, u sluèaju smrti nekog njegovogkmeta, traži za sebe nešto od njegove ostavštine; takoðer: manusmortua |
|
| mortus |
(lat. mori umrijeti,mortuus) mrtav,umro, mrtvac; manus mortua (lat. manus mortua mrtva ruka) prav. svojina kojaje, putem oporuke, postala neotuðiva, imanje koje je, putem oporuke, prešlo u svojinu Crkve i timepostalo za državu gotovo mrtvo (takoðer: mortu |
|
