| nagari |
(ind.) naziv zanajmlaðu staroindijsku abecedu na kojoj se obièno tiska sanskrt |
|
| NAGIB PADINA |
vertikalni kutkojega čini površina padine s horizontalnom ravninom. Nagnutost padina izražena je ustupnjevima (°). Ravnice sunagnute 0-2°, blago nagnuto zemljište 3-5°,nagnuto zemljište 6-12°, vrlo nagnuti tereni 13- |
|
| nagor |
zool. vrsta afrièkih antilopa |
|
| nahname |
(njem. Nachnahme)pouzeæe, doplata;per nahname preporuèeno, s pouzeæem, na doplatu |
|
| naivan |
(fr. naif, lat.nativus, naivus) priroðen, prirodan, bezazlen, prostodušan, neskuèen, otvoren, neiskusan, djetinjast; pren.priglup |
|
| naivitet |
(fr. naivité) v. naivnost |
|
| naivka |
(fr. naive) glumicakoja igra uloge mladih ibezazlenih djevojaka |
|
| naivno slikarstvo |
slikarstvo samoukih slikara koje seodlikuje naivnošæu poimanja svijeta, svježim pristupom, poetiènošæu, realizmom i fantastiènošæu; u svjetskom slikarstvu poznato jemnogo tzv. škola i stvaralacaindividualaca, a u Hrvatskoj je osobito poznata Hlebinska ško |
|
| naivnost |
(fr. naivete) prirodnost, bezazlenost, prostodušnost, iskrenost, neiskusnost, djetinjastost; èesto i u znaèenju: priglupost, ogranièenost |
|
| najada |
(grè. Naias) mit.rijeèna nimfa, vodena nimfa, vila brodarica; zool. rijeèna školjka |
|
| najide |
(grè. nais, naias) mn. zool. slatkovodni maloèekinjaši, prstenaste gliste, žive na vodenim biljkama |
|
| najkvirc |
(njem. neues Gewürz) "novi zaèin"; trg. bobice tropske mirte Pimenta officinalis, imaju paprenast okus iupotrebljavaju se kao zaèin; dolaze izMeksika, Antila i Jamajke; piment |
|
| najlon |
(od nitrogen dušik isamovoljnoganastavka Ion) sintetièna graða, kemijski proizvod proteinaste graðe koji sesastoji od polimernih amida, dobiva se iz ugljena, zraka i vode, pogodan zaoblikovanje u niti krajnje žilavosti, jaèine i elastiènosti; upotrebljava |
|
| najt |
(engl. knight) vitez u Engleskoj; knight ofthe garter èit. najt of d gate (engl.) vitez ordenapodvezice |
|
| NAKAPNICA |
umjetno sabiralištekišnice. S krovova kuća ili s posebno građenih sabirnih površina voda se sprovodi u kamene ilibetonske spremnike. U našim krajevima naziva se i gustima, gustijerna, šterna,čatrnja, cisterna... |
|
