| neo |
(grè. neos) predmetaku složenicamasa znaèenjem: nov, novo |
|
| neofilolog |
(grè. neos, filos, logos) poznavatelj iistraživaè novijih jezika i književnosti,osobito slavenskih, romanskih igermanskih |
|
| neofobija |
(grè. neos, fobosstrah) strah (ili: zaziranje) od uvoðenja svega što je novo |
|
| neogen |
(grè. neos, gen korijen od gignesthai postati, nastati) geol. mlaði odjeljak tercijarnograzdoblja u razvitku Zemljine kore; dijelise na dva pododjeljka: pliocen imiocen |
|
| NEOGEN |
mlađi razdiotercijara koji se dijeli na miocen i pliocen. |
|
| neograf |
(grè. neos, grafo pišem) pisac koji se ne drži propisanog pravopisa, inovator u pisanju |
|
| neografija |
(grè. neos, grafiapisanje) novnaèin pisanja, odstupanje od propisanog pravopisa |
|
| neografizam |
(grè. neos, grafopišem) strast za uvoðenjeminovacija u pisanju, posebno u pravopisu |
|
| neogrek |
(grè. neos, fr.neogrec) stil koji je težio razviti klasicizam do bogatijih grèkihumjetnièkih oblika; osobito je cvjetao za Napoleona III. |
|
| neohegelijanizam |
fil. smjer u suvremenoj filozofijikoji, oslanjajuæi se na njemaèkog filozofa Hegela, razvija dalje njegove misli |
|
| neoimpresionizam |
(grè. neos, lat.impresio dojam) slik. v. poentilizam |
|
| neokantizam |
filozofski smjer kojise sredinomprošlog stoljeæa javio u Njemaèkoj kao reakcija na spekulativni Fichteov,Schellingov i Hegelov idealizam, i koji je istaknuo kao polaznu toèku vraæanjeKantu i njegovoj kritièkoj filozofiji |
|
| neoklasicizam |
(grè. neos, lat.classis) književni smjer naZapadu od 1905. koji, oslanjajuæi se na klasiènu književnost, posebni naglasak polaže na što veæe savršenstvo oblika |
|
| neolitik |
(grè. neos, lithos kamen) geol. mlade kameno doba, doba glaèanog kamena(trajalo u Europi od 10000. do 3000. pr. n.e.), kad su ljudi upotrebljavalikamen za svoje potrebe (oružje,oruðe, zidanje i dr.), podizali gradove,naselja i veæ se bavili zemljoradnjomi |
|
| neolitski |
(grè. neos, lithoskamen) geol. koji pripada novijem, mlaðem kamenom dobu; usp. neolitik |
|
