spiritualije |
(lat. spiritualia) mn. duhovne stvari, vjerske stvari; duhovna prava koja su povezana s nekom crkvenom službom (supr. temporalije) |
|
spiritualisti |
(lat. spiritus) fil. pristaše, predstavnici spiritualizma |
|
spiritualitet |
(lat. spiritualitas) duhovnost, duhovna priroda, duhovni život |
|
spiritualizacija |
(lat. spiritualisatio) kem. pretvaranje u alkohol, izvlaèenje alkohola; pren. oduhovljenje, pripisivanje duha, tumaèenje u duhovnom smislu |
|
spiritualizam |
(lat. spiritus duh) fil. metafizièko shvaæanje po kojem je ono što postoji, u svojoj biti, duhovne prirode, duhovna supstanca sastavljena od duhovnih biæa, a tijela su samo predodžbe ili prividi pojave jedne èisto duhovne stvarnosti; supr. materijalizam |
|
spiritualizirati |
(lat. spiritualisare) kem. pretvoriti (ili: pretvarati) u alkohol, uèiniti alkoholnim, izvuæi iz èega alkohol; pren. oduhoviti, oduhovljavati, dati èemu duhovno obilježje, tumaèiti u duhovnom smislu |
|
spirituoso |
èit. spirituozo (tal.) glaz. s duhom i žarom, plameno, živo; con spirito |
|
spirituozan |
(lat. spirituosus) koji ima u sebi alkohola, alkoholni (za piæa) |
|
spirituoze |
(lat. spirituosa) mn. piæa koja sadrže alkohol, alkoholna piæa |
|
spiritus |
(lat. spiritus dah; duh) disanje, dah; životni dah, život; duh, duša, jak i poduzetan duh; kem. alkohol, špirit, žesta; spiritus agens (lat.) duhovni (ili: glavni) pokretaè, duša pokreta; spiritus asper i spiritus lenis (lat.) u grèkom jeziku: grubi dah, |
|
spirohete |
(lat. spirochaeta) mn. med. jednostanièna živa biæa iz skupine bakterija spirila, uzroènici sifilisa (spirochaeta pallida) i dr. bolesti |
|
spirometar |
(lat. spirare disati, grè. metron mjera, mjerilo) sprava za mjerenje kolièine udahnutog i izdahnutog zraka |
|
spisitas |
(lat. spissitas) med. gustoæa, zgusnutost tekuæih tijela (zbog èega postaju manje tekuæa, npr. krv) |
|
spisitudo |
(lat. spissitudo) med. v. spisitas |
|
splanhnièan |
(grè. splanchnon utroba, iznutrica, drob) utrobni, koji se tièe utrobe, iznutrièni, drobni |
|