| sec |
èit. sek (fr.) fino pjenušavo vino s 1,2% šeæera |
|
| secati |
(njem. setzen) igrati lutriju, kladiti se na nešto |
|
| secco |
èit. seko (tal. secco, fr. sec, lat. siccus) suh, osušen; slikati al secco (tal.) slikati na suhoj podlozi |
|
| secer |
(njem. Setzer) tisk. slagar, slovoslagar |
|
| secesija |
(lat. secessio seoba) odvajanje, politièko odcjepljenje, otpadništvo; u suvremenom slikarstvu: naziv za umjetnièki smjer jedne skupine slikara koji su se potpuno odvojili od predstavnika starijeg smjera u shvaæanju i tehnici |
|
| secesionisti |
(lat. secessio) mn. 1. slik. pristaše (ili: predstavnici) secesije; 2. pristaše skupine (ideološke, politièke i si.) koji su se odvojili od neke veæe cjeline |
|
| secessio plebis |
(lat.) iseljenje naroda |
|
| secirati |
(lat. secare) rezati, razrezati, parati, otvarati (leš) |
|
| sectio aurea, sectio divina |
èit. sekcio aurea, sekcio divina (lat. sectio aurea, sectio divina zlatni presjek, božanstveni presjek) geom. podjela dužine u dva dijela, tako da se veæi dio odnosi prema manjem kao èitava dužina prema veæem dijelu |
|
| sectio caesarea |
èit. sekcio cezarea (lat.) med. carski rez (operativno otvaranje trbuha i maternice radi vaðenja ploda u sluèaju velike suženosti zdjeliènih kostiju); kajzeršnit |
|
| seèentist |
(tal. secentista) talijanski pjesnik XVII. st. (seèenta) |
|
| seèentizam |
(tal. secentismo) stil talijanskih književnika XVII. st., odlikovao se pretrpanošæu i kitnjastošæu; konèetizam |
|
| seèento |
(tal. secento) XVII. st. talijanske književnosti; usp. seèentizam |
|
| sedalna crkva |
(lat. sedes sjedište) stolna (ili: saborna) crkva, katedrala |
|
| sedancije |
(lat. sedantia od sedare umiriti, stišati, uminuti) mn. med. lijekovi za uminjenje (ili: utišavanje, umirenje) bolova |
|
