sedativan |
(lat. sedativus ublažavajuæi, koji ublažava) ublažavajuæi, umirujuæi, koji ublažava bol; sedativna sol sol za ublažavanje bolova, borna kiselina |
|
sedativi |
(lat. sedativa) mn. med. v. sedancije |
|
sedec |
(lat. sedecimus šesnaesti) oblik (ili: format) šesnaestine (arka, knjige) |
|
sedef |
(ar.) v. perlmuter |
|
sedentaran |
(lat. sedentarius) stalan, stalno nastanjen; koji mnogo sjedi, naviknut na dugo sjedenje; sedentaran život (lat. vita sedentaria) život koji se veæinom provodi u sjedenju. |
|
sedes |
(lat.) sjedalo; stolac; stan, boravište; med. stolica, èišæenje; per sedes (lat.) putem stolice, putem èišæenja |
|
Sedes Apostolica |
èit. Sedes Apostolika (lat.) Apostolska Stolica (Sveta Stolica) |
|
sedilja |
(fr. cédille) pravopisni znak ispod francuskog slova s (c), koji kazuje da se c ispred a, o, u ne èita kao k, nego kao "s" |
|
sediment |
(lat. sedimentum) talog (neke tekuæine); tvar izdvojena iz vode; naslaga, sloj |
|
sedimentacija |
(lat. sedimentatio) taloženje èestica mehanièki smrvljenih tvari; nataloženost |
|
sedimentaran |
(lat. sedimentarius) taložni, koji je nastao taloženjem; sedimentarne planine geol. planine koje su nastale od naslaga iz vode |
|
sedimentozan |
(lat. sedimentosus) taložan, koji ostavlja talog |
|
sef |
(engl. safe) u bankama: od vatre i kraðe osigurani sanduèiæ (pregradak)što ga banke iznajmljuju privatnim osobama da u njemu èuvaju dragocjenosti, novac, vrijednosnice i si. |
|
sefardi |
(hebr. s'pharad) mn. Španjolci, osobito španjolski Židovi, koji su se, nakon protjerivanja iz Španjolske, raselili po Europi, najviše po balkanskim zemljama (po imenu nekog nepoznatog predjela u Španjolskoj) |
|
Segesta |
dat. seges usjev) mit. starorimska božica proljetnih usjeva |
|