| vigvam |
koliba ili šator sjevernoamerièkih Indijanaca, obièno od bivolskih koža |
|
| VIHOR |
općinaziv za vrtložne vjetrove svih vrsta. Obično nastaje kao posljedica konvekcije(uzdizanja toplijeg zraka) nad malim površinama. |
|
| vihtig |
(njem. wichtig) važan, znaèajan; praviti se vihtig praviti se važan |
|
| vihuhalj |
(rus. vyhuhoF) zool. vrsta rovke, mošus, dezman, ondatra |
|
| vijadukt |
(lat. viaeductus) most iznad doline, puta, moèvarnog mjesta i si. |
|
| vijatik |
(lat. viaticum) putni trošak, popudbina; kod starih Rimljana: novac koji se stavljao mrtvacu u usta da plati Haronu prijevoz preko rijeke Stiks; kod katolika: bolesnièko pomazanje koje se daje umiruæem; posljednja pomast |
|
| vijatorij |
(lat. viatorium) putomjer; hodometar |
|
| vijað |
(tal. viaggio) put, putovanje |
|
| VIJEĆE EUROPE |
političkaorganizacija osnovana 1949. sa sjedištem u Strasbourgu. Zemlje članice zalažu se za unapređenjesuradnje i čuvanje demokratskih načela. |
|
| vikar |
(lat. vicarius) zastupnik, zamjenik, namjesnik (papin, patrijarhov) u jednoj pokrajini, biskupiji, dijecezi itd.; u Engleskoj: niži sveæenik, kapelan |
|
| vikarija(t) |
(lat. vicaria) zvanje i vlast vikara, namjesništvo, namjesnikov djelokrug; kapelanstvo |
|
| vikarni |
(lat. vicarius) namjesnièki, zastupnièki; vikarna krvarenja med. krvarenja na nos umjesto menstruacije |
|
| vikend |
(engl. weekend) tjedni odmor (poèinje subotom popodne i traje do ponedjeljka ujutro, a obièno se provodi izvan mjesta stanovanja) |
|
| viking |
(staronord. vikingr) borac, ratnik, junak, osobito junak na moru, gusar; ime germanskih stanovnika Skandinavije koji su od VIII. do IX. st. bili na zlu glasu kao gusari |
|
| vikler |
(njem. wickeln omatati, savijati) nekada: veo, koprena; danas: naprava (smotak) za pravljenje kovrèica u kosi |
|
