| višnuiti |
(ind.) mn. obožavatelji i štovatelji boga Višnua |
|
| višnuizam |
(ind.) vjera i nauèavanje višnujita |
|
| VISOČJE |
prostrano uzvišenjeobilježeno izmjenom masiva, ravnjaka i kotlina okruženih visokim gorjem. |
|
| VISORAVAN |
zaravnjena površina s nadmorskom visinom preko 200 m (u našim uvjetima visinskeraščlanjenosti).VJERA |
|
| vist |
(engl. whist) engleska kartaška igra s èetiri igraèa i 52 karte; piæe od èaja, šeæera, limuna i crnog vina |
|
| vista |
(tal.) trg. viðenje, uvid, pokazivanje mjenice; a vista (tal.) odmah po viðenju, tj. mjenice |
|
| Višvakarman |
(ind.) Tvorac svemira; ind. fil. olièenje stvaralaèke sile u prirodi, veliki arhitekt indijskog panteona (odgovara grèkom Vulkanu) |
|
| vita |
(lat. vita život) životopis, tijek života, curriculum vitae |
|
| vita brevis, ars longa |
(lat.) život je kratak, umjetnost je duga (latinski prijevod poèetka Hipokratovih "Aforizama") |
|
| vitalan |
(lat. vitalis) životni, koji se tièe života; živahan, sposoban za život, sa životnom snagom: oživljavajuæi, koji pomaže život; pren. veoma važan, bitan, neophodan |
|
| vitalijanci |
(lat. vita) v. viktualijanci |
|
| vitalist |
fil. pristaša vitalizma |
|
| vitalitet |
(lat. vitalitas) životna snaga, životnost, sposobnost za život; prosjeèno trajanje života (npr. kod nekog naroda), vjerojatnost življenja |
|
| vitalizam |
(lat. vitalis životni) 1. biol. teorija po kojoj se život ne može objasniti samo kemijskofizièkim procesima u njemu, nego treba uzeti pritom u obzir i odreðena nematerijalna naèela; 2. nauèavanje o postojanju života u prividno neživim tijelima zbog djelov |
|
| vitalni osjeæaj |
psih. opæi osjeæaj života, tj. onaj u kojem se ogleda, u našoj svijesti, opæe stanje našeg organizma, cjelokupno zdravstveno stanje |
|
