| vitamini |
(lat. vita život) mn. biol. razne hranjive tvari koje su potrebne za prehranu organizma; nalaze se u veæini namirnica, osobito u zelenim dijelovima biljaka, svježim plodovima i sjemenju, u svježem mesu, žutanjku, mlijeku i dr; prehrana u kojoj nema vitami |
|
| vitelus |
(lat. vitellus, vitulus) žumance |
|
| vitia aetatis |
èit. vicia etatis (lat.) mn. mane, grijesi mladenaèkog doba, grijesi mladosti |
|
| vitiligo |
(lat. vitiligo lišaj) med. nestajanje pigmenata u koži tako da se na tim mjestima pojavljuju bijele dlaèice |
|
| vitium canonicum |
èit. vicijum kanonikum (lat.) tjelesna mana zbog koje je netko nesposoban za sveæenika |
|
| vitium cordis |
èit. vicijum kordis (lat.) med. srèana mana |
|
| vitium naturae |
èit. vicijum nature (lat.) med. prirodni (ili: uroðeni) nedostatak |
|
| vitlejizam |
sustav radnièkih zajednica koji je nastao u Engleskoj nakon Prvog svjetskog rata sa svrhom da u industrijskim poduzeæima sudjeluju, pored poslodavaca, i radnici u razmjernom dijelu dobiti; naziv po prvom predsjedniku odbora koji se bavio ovim pitanjem, J. |
|
| vitraža |
(fr. vitrage) staklena vrata; staklena pregrada, prozorske zavjese; prozori; u primijenjenoj umjetnosti: razlièitim bojama izraðena dekorativna slika u staklu, kao ukras u arhitektonskom interijeru |
|
| vitrescibilan |
(lat. vitrescibilis) koji se može pretvoriti u staklo, pretvorljiv u staklo |
|
| vitrezan |
(lat. vitreus staklen, fr. vitreux) staklast, kristalast; proziran, sjajan |
|
| vitrificirati |
(lat. vitrificare) postakliti, pretvoriti (ili: pretvarati) u staklo |
|
| vitrifikacija |
(lat. vitrificatio) postakljivanje, pretvaranje u staklo, postakljenje |
|
| vitrina |
(fr. vitrine) staklen ormar za smještaj sitnijih umjetnièkih predmeta; duæanski izlog; prozor |
|
| vitriol |
(lat. vitreolus dem. od vitreus staklen, fr. vitriol, šp. vitriolo) kem. sulfat (tj. sol sumporne kiseline) od razlièitih kovina, bakra (zvani plavi vitriol, modra galica), željeza (zvani zeleni vitriol, zelena galica), cinka itd. |
|
