| željar |
(njem. Soller,Solner) pov. relativno slobodan kmet koji je posjedovao kuæicu i neštookuænice; slobodnjak, nadnièar |
|
| zelo |
èit. zjelo (rus.) vrlo, veoma; izvanredno |
|
| zeloso |
èit. celozo (tal.) glaz. žestoko, žarko |
|
| zeloso |
èit. zelozo (tal. zeloso, grè. zelos) glaz. usrdno, sa žarom, vatreno |
|
| zelot |
(grè. zelotes nasljedovatelj, oponašatelj) èlan ekstremne židovske narodne stranke koja se, izmeðu 66 70 g. n. e., pobunila protiv Rimljana; pren. onaj koji s nesnošljivošæu prima suprotno mišljenje, osobito u religijskim i drugim pitanjima |
|
| zelotièan |
(grè. zelotos) pretjeran u vjerskim pitanjima, pretjerano revnosan u vršenju vjerskih obreda itd. |
|
| zelotipija |
(grè. zelotypia) ljubomora, zavist; strasna revnost, pretjerana revnost, nesnošljivost |
|
| zelotizam |
(grè. zelotes) pretjerana revnost, nesnošljivost (osobito u vjerskim i crkvenim pitanjima); usp. zelot |
|
| zeloza |
(grè. zelos, zelosis) revnost, usrdnost, marljivost, žar |
|
| zelzela |
(tur. zelzele) potres |
|
| zeman |
(ar., perz.) vrijeme; stoljeæe; smrt, umiranje |
|
| zemi |
(grè. zea žito) kem. osebujan biljni sastojak, dobiva se od sjemena zea mays (kukuruza) |
|
| ZEMLJA |
treći unutarnji planet Sunčeva sustava s jednim prirodnim satelitom (Mjesecom). Oko Sunca sekreće na srednjoj udaljenosti od 150 milijuna km po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od približno 30 km/s. Površina joj je 510 milijuna km2,a sastoj i se od kore, plašta ijezgre. Najveća je uzvisina na Zemlji Mt. Everest, 8 848 m; anajveća dubina u Marijanskoj brazdi, 11033m. Na Zemlji živi 6 milijardi ljudiili 40 stanovnika na km2 kopna. |
|
| ZEMLJIN PLAŠT |
obavija jezgru uobliku omotačadebljine 2 860 km. Sastavljen je od različitih minerala promjenljivog sastava (zbog promjena fizičko-kemijskih uvjeta), a dijeli se na donji (mezosfera) i gornji (astenosfera) dio. |
|
| ZEMLJINA JEZGRA (BARISFERA) |
najdublja lupina (sferna zona) s radijusom 3 470 km. Sastoji se odunutarnjega (krutog) i vanjskoga (žitkog) dijela. Sastavljena je od teških kovina, pretežito od željeza i nikla. Temperatura joj iznosi od 2 200 do oko 5000 °C, a tlak nekoliko milijunahektopaskala. |
|
