Alfa - ?-aminoizovalerijanska kiselina |
V. valin |
|
alfa - ?-aminoizovalerijanska kiselina |
V. valin |
|
Alfa - ?-čestica |
Slobodna jezgra helijumova atoma, tj. helijumov atom bez dva periferna elektrona. Zato što se sastoji od 2 protona i 2 neutorna, ima električni naboj od 2 elemenatarna kvanta elektriciteta. Masa joj je četiri puta veća od mase vodonikova atoma ili dvanaestine C-12. Sin. helion. |
|
alfa - ?-čestica |
Slobodna jezgra helijumova atoma, tj. helijumov atom bez dva periferna elektrona. Zato što se sastoji od 2 protona i 2 neutorna, ima električni naboj od 2 elemenatarna kvanta elektriciteta. Masa joj je četiri puta veća od mase vodonikova atoma ili dvanaestine C-12. Sin. helion. |
|
Alfa zraci ili ?-zraci |
rendenski z., vrsta zračne energije; elektromagnetski talasi koji su oko 10.000 puta kraći od svjetlosnih talasa, zbog čega su veoma prodorni. Njihova talasna dužina kreće se otprilike između 0,01 i 40 ongstrema (?). Proizvode se u rendgenskoj cijevi kada kroz nju prolazi struja visokog napona. Nastaju u rendgenskoj termoelektronskoj cijevi kad brzi elektroni, tj. katodni z. naiđu na prepreku (anodu), pa iznenada budu zakočeni u njenim atomima; sekundarni z., rendgenski z., koji nastaju u atomu svake materije koja je apsorbovala rendgenske (ili radijumske) zrake; svjetlosni z., elektromagnetski talasi od 3.900 do 7.700 ? ili mlaz čestica fotona (svjetlosnih kvanta); ultraljubičasti z., nevidljivi dio elektromagnetskih talasa, čija je talasna dužina manja od 3.900 ? (40-3.900 ?). Hemijski su veoma aktivni; izazivaju fluorescenciju i jonizaciju; ultravioletni z., v. ultraljubičasti z. |
|
Algesia |
Algezija, osjećaj bola. V. algia. |
|
Algia |
Algija, osjećaj bola. Izraz se upotrebljava većinom kao dio složenih riječi, npr. myalgia. |
|
Algolagnia |
Seksualna perverzija u kojoj se polno zadovoljavanje postiže putem nanošenja povreda i zlostavljanja erotskog objekta. U tu vrstu perverzija sredstva se sadizam (aktivna a. ili seksualni aktivizam) i masohizam (pasivna a.). |
|
Algor |
Ohlađenost, hladnoća; a. mortis, hladnoća leša, hladnoća mrtvaca; nastaje usljed izravnanja temperature leša s temperaturom okoline, pri čemu se njegova temperatura izjednačuje s okolnom temperaturom. |
|
Algor |
Ohlađenost, hladnoća; a. mortis, hladnoća leša, hladnoća mrtvaca; nastaje usljed izravnanja temperature leša s temperaturom okoline, pri čemu se njegova temperatura izjednačuje s okolnom temperaturom. |
|
Alhemija |
Nazovi-hemija, težila je ka preobražavanju običnih u skupocjene metalne (zlato), ponikla u starom Egiptu. Iz nje se razvila hemija kao nauka. |
|
Alifatička jedinjenja |
Sva organska jedinjenja u kojima su atomi ugljenika povezani u otvorenom nizu. |
|
Alil |
Jednovalentni nezasićeni radikal CH2 = CH-CH2-. |
|
Alimentaran |
Koji je u vezi sa hranom. Npr., glikozurija. |
|
Alimentatio |
Alimentacija, hranjenje, (1) akt uzimanja ili davanja hrane; prinudna a., hranjenje osoba protiv njihove volje ili davanje više hrane nego što iziskuje apetit pojedinih osoba; rektualna a., hranjenje pomoću klizme; vještačka a., vještačko hranjenje, davanje hrane osobama koje ne mogu da uzimaju hranu peroralnim putem; (2) obaveza na izdržavanje, npr. koju prima muž da izdržava svoju razvedenu ženu. |
|