| Elektroliza |
Prenošenje galvanske struje kroz rastvore putem elektrolitskih jona. Ima za posljedicu hemijsku promjenu elektroda. |
|
| Elektromagnet |
Kalem izolovane žice na jezgri od gvožđa ili mekod čelika; djeluje kao magnet kada kroz žicu prolazi električna struja. |
|
| Elektromagnetska indukcija |
Pojava struje u zatvorenom provodniku kad god se mijenja jačina struje u obližnjem provodniku. |
|
| Elektromiogram |
Krivulja dobivena registrovanjem električnih promjena u mišiću pri njegovom draženju. |
|
| Elektromotorna sila (E) |
Sila koja nastaje usljed rzalike u potencijalu na krajevima generatora ili dva provodnika. Ona stavlja u pokret elektrone (ili jone), te prouzrokuje električnu struju. Ems se ostvaruje: trenjem, hemijskom energijom, dodirom dviju različitih supstancija, termoelektričnim putem i elektromagnetskom indukcijom. Ems je ravna proizvodu iz jačine struje (J) i otpora električnog kola (R) : E = J X R. |
|
| Elektron |
Sastavni dio atoma, koji po orbiti kruži oko svake atomske jezgre. Ime dolazi otud što ima negativan električni naboj, kao i ćilibar (grč. elektron) kad se protrlja. Količina elektriciteta koju elektron nosi u sebi zove se «elementarni kvant elektriciteta» (e). V. ß-zraci (pod zraci) i elementarni kvant elektriciteta. |
|
| Elektron-volt |
(eV ili ev), jedinica električne i zračne energije. Veličina energije koju ima 1 elektron kad se nalazi pod uticajem napona od 1 volta. Rad koji se obavlja sa 1 eV = 1,602 x 10-12 erga = 3,82 x 10-20 gram kalorija. Rendgenski zraci primjenjeni u dijagnostici imaju energiju od 40.000 do 100.000 ev . V . MeV, beV. |
|
| Elektronski mikroskop. |
V. mikroskop |
|
| Elektronski par |
Elektron i pozitron koji nastaju kada fotoni velike energije (više MeV) bombarduju čvrstu materiju ili neki gas. Upadni gama-zrak nestaje, pretvara se u masu, dajući po jedan elektron i pozitron (elektronski par); ovi se dalje kreću u suprotnom pravcu s kinetičkom energijom koja je približno za 1 MeV manja od kinetičke energije upadnog fotona. Za stvarnaje elektronskog para potrebna je minimalna energija od 1,02 MeV, tako da masa nastalog elektrona i pozitrona ima po 0,51 MeV. U pitanju je, dakle, anihilacija zračenja. |
|
| Elektropireksija |
Podizanje tjelesne temperature ili zagrijavnaje pojedinih dijelova tijela pomoću dijatermije ili kratkih talasa. Sin. pyrothermia. |
|
| Elektrošok |
Niz tjelesnih i psihičkih pojava izazvanih kratkotrajnim provođenjem električne struje kroz lubanju, koje umnogome potsječaju na veliki epileptični napad. Primjenjuju se kao sredstvo za liječnje nekih duševnih bolesti kao što su melanholija, katatonija i manija. |
|
| Elektroterapija |
V. therapia |
|
| Elektrotomija |
Sječenje tkiva električnom strujom pomoću elektroda koje imaju oblik noža, omče itd. |
|
| Element |
(1) osnovni sastavni dio neke cjeline, (2) (hem.) prosta supstancija sastavljena samo od jedne vrste atoma, koja se hemijskim načinima ne može dalje djeliti u prostije sastavne dijelove i koja je sagrađena od atoma sličnih po svojim perifernim elektronskim konfiguracijama, a time i po svojim hemijskim osovinama, ali koji mogu da se razliku po svojim jezgrima, a time i u svojoj atomskoj težini i radioaktivnim osobinama, radioaktivni e., elementi koji odaju zrake koji dejstvuju na fotografsku ploču i jonizuju vazduh. Npr., radium, polonium, acinium, torium. V. radio-aktivitet. |
|
| Elementarni kvant elektriciteta |
Najmanji električni naboj, ili najmanja količina slobodnog e., zato se zove još i „atom elektriciteta“. Obilježava se sa e. To je ona količina elektriciteta koju nosi u sebi svaki elektron ili pozitron. V. elektron. |
|
