... Rječnik | Pes | Distalni dio donjeg ekstremite... | Medicinski rječnik
Unesi riječ

Domaći

Pes Distalni dio donjeg ekstremiteta, stopalo. Na stopalu se razlikuje gornja strana (dorsum pedis) i donja strana ili taban (planta p.). Idući od pete ka vrhovima prstiju, na stopalu se razlikuje; nožje (tarsus), donožje (metatarsus) i prsti (8digiti pedis). Kosti stopala grade dva svodna ispupčena nagore; uzdužni svod od pete ka palcu, i poprečni svod od prve kosti ka petoj kosti donožja; p. anserinus, guščja noga, zajednički pripoj na golenjači tetiva terzijskog, polutetivnog i pravog unutrašnjeg mišića buta, p. a. nervi facialis, završne grane živca lica u parotidnoj žlijezdi koje se šire u obliku guščje noge; p. calcaneus, odignuto stopalo, nenormalan položaj stopala gdje se ono isključivo oslanja na petu, p. equinovalgus iznus, konjsko stopalo. Stopalo se oslanja samo svojim prednjim krajem i prstima a peta je odignuta; p. equinovarus, p. lanus, ravni tabani „dustaban“, deformacija stopala usljed spuštanja tabanskog svoda. Sin. p. planovalgus; rovovosko s., povreda nogu, a najčešće stopala, dužim dejstvom umjerene vlažne hladnoće od o do +8°. Najčešće u ratu vojnika s mokrom i blatnjavom obućom. Povreda počev od plikova do gangrene pogođenih dijelova noge, odnosno stopala; p. valgus, izvrnuto stopalo. Taban je okrenut u polje, a stopalo se oslanja svojom unutrašnjom ivicom; p. varus, uvrnuto stopalo. Taban je okrenut unutra, a noga se oslanja spoljnom ivicom stopala.  
Pesar V. pessarium  
Pessarium Pesar, prstenasta naprava od tvrde gume ili kaučuka, u obliku pravog okruglog prstena ili savijen u viu osmice ili slova S, koja se upotrebljava radi popravke položaja zavaljene materice, ili spječavanja ispadanja materice u prolapsu. Pored ovih pesara, postoje i pesari za sprječavanje začeća, okluzivni pesari u vidu kapice od gume, srebra, aluminijuma ili stakla i stavljaju se pred snošaj na grlić materice kao prezervativi.  
Pesticidi Sredstva za uništavanje štetočina sva vrste.  
Pestis Kuga, akutno infektivno oboljenje koje se vrlo često završava smrću. Prouzrokovač kuge je Pasteurella pestis, koju prenose buhe (Xenopsylla cheopis) s pacova na čovjeka. Bolest počinje groznicom i povišenom temperaturom, teškom prostracijom kao pri tifusu. Docnije otiču limfne žlijezde, koje stvaraju bubone u femoralnim, ingvinalnim, aksilarnim i vratnim predjelima. Delirijum, povraćanje, glavobolja i prolivi česti su znaci kuge; p. ambulans, oblik kuge sa slabo izraženom temperaturom i blagim tokom bolesti (p. minor); p. bubonica, kuga s naročito izraženim bubonima; p. celulocutanaea, kuga praćena zapaljenjima i nekrozama kože i potkožnog tkiva, p. fulminans (p. major), sinonim za oblik kuge koji se završava srmću i čiji su simptomi već opisani; p. haemorrhagica, kuga praćena teškim krvavljenjima; p. pulmonalis, vrlo težak oblik kuge u kome se bacili nalaze u plućima i izazivaju njihovo zapaljenje; p. siderans, sin. p. pulmonalis.