Pes |
Distalni dio donjeg ekstremiteta, stopalo. Na stopalu se razlikuje gornja strana (dorsum pedis) i donja strana ili taban (planta p.). Idući od pete ka vrhovima prstiju, na stopalu se razlikuje; nožje (tarsus), donožje (metatarsus) i prsti (8digiti pedis). Kosti stopala grade dva svodna ispupčena nagore; uzdužni svod od pete ka palcu, i poprečni svod od prve kosti ka petoj kosti donožja; p. anserinus, guščja noga, zajednički pripoj na golenjači tetiva terzijskog, polutetivnog i pravog unutrašnjeg mišića buta, p. a. nervi facialis, završne grane živca lica u parotidnoj žlijezdi koje se šire u obliku guščje noge; p. calcaneus, odignuto stopalo, nenormalan položaj stopala gdje se ono isključivo oslanja na petu, p. equinovalgus iznus, konjsko stopalo. Stopalo se oslanja samo svojim prednjim krajem i prstima a peta je odignuta; p. equinovarus, p. lanus, ravni tabani „dustaban“, deformacija stopala usljed spuštanja tabanskog svoda. Sin. p. planovalgus; rovovosko s., povreda nogu, a najčešće stopala, dužim dejstvom umjerene vlažne hladnoće od o do +8°. Najčešće u ratu vojnika s mokrom i blatnjavom obućom. Povreda počev od plikova do gangrene pogođenih dijelova noge, odnosno stopala; p. valgus, izvrnuto stopalo. Taban je okrenut u polje, a stopalo se oslanja svojom unutrašnjom ivicom; p. varus, uvrnuto stopalo. Taban je okrenut unutra, a noga se oslanja spoljnom ivicom stopala. |
|
Pesar |
V. pessarium |
|
Pessarium |
Pesar, prstenasta naprava od tvrde gume ili kaučuka, u obliku pravog okruglog prstena ili savijen u viu osmice ili slova S, koja se upotrebljava radi popravke položaja zavaljene materice, ili spječavanja ispadanja materice u prolapsu. Pored ovih pesara, postoje i pesari za sprječavanje začeća, okluzivni pesari u vidu kapice od gume, srebra, aluminijuma ili stakla i stavljaju se pred snošaj na grlić materice kao prezervativi. |
|
Pesticidi |
Sredstva za uništavanje štetočina sva vrste. |
|
Pestis |
Kuga, akutno infektivno oboljenje koje se vrlo često završava smrću. Prouzrokovač kuge je Pasteurella pestis, koju prenose buhe (Xenopsylla cheopis) s pacova na čovjeka. Bolest počinje groznicom i povišenom temperaturom, teškom prostracijom kao pri tifusu. Docnije otiču limfne žlijezde, koje stvaraju bubone u femoralnim, ingvinalnim, aksilarnim i vratnim predjelima. Delirijum, povraćanje, glavobolja i prolivi česti su znaci kuge; p. ambulans, oblik kuge sa slabo izraženom temperaturom i blagim tokom bolesti (p. minor); p. bubonica, kuga s naročito izraženim bubonima; p. celulocutanaea, kuga praćena zapaljenjima i nekrozama kože i potkožnog tkiva, p. fulminans (p. major), sinonim za oblik kuge koji se završava srmću i čiji su simptomi već opisani; p. haemorrhagica, kuga praćena teškim krvavljenjima; p. pulmonalis, vrlo težak oblik kuge u kome se bacili nalaze u plućima i izazivaju njihovo zapaljenje; p. siderans, sin. p. pulmonalis. |
|