| ZLK |
Skrać. za «zadnje lijevi kosi» ili obrnuti I kosi položaj, kada je bolesnik okrenut licem ka rendgenskoj cijevi, a leđima ka ekranu, tako da gleda polulijevo oslanjajući se lijevim ramenom na ekran. Podesan je za proučavanje retrokardijalnog prostora, odn. zadnjeg medijastinuma. |
|
| Zn |
Hemijski znak za zincum. |
|
| Znak |
Objektivna pojava koja ukazuje na neko oboljenje; Argyll Robertsonov z., ukočenost zjenice na svjetlost uz očuvanu reakciju na akomodaciju sa suženim zjenicama; Babinskijev z., dorzalna fleksija palca stopala i plantarna fleksija svih ostalih prstiju, izazvana draženjem tabana. Znak oštećenja piramidalnog puta. Normalno postoji u djece dok ne prohodaju i u odraslih u snu; Baranyjev z., horizontalno-rotatorni nistagmus koji nastaje kaloričkim nadraživanjem vestibularnog aparata. Izaziva se ispiranjem slušnog kanala hladnom i toplom vodom. Nistagmus nastupa u pravcu nadraženog uha pri ispiranju toplom, a u obratnom pravcu pri ispiranju hladnom vodom. Znak ne nastupa ako je labirint uništen, a smanjen je ako je ovaj oštećen; Blumbergov z., karakterističan za akutni apendicitis s peritonealnom reakcijom. Naglo popuštanje pritiska rukom na cekalni predio praćen je bolom u tom predjelu, koji je jači nego što je pri pritisku; Brudzinskijev z., znak pri oboljenju moždanih opni. Gornji Brudzinskijev znak sastoji se u savijanju nogu u kukovima i koljenima pri pasivnom savijanju glave, donji Brudzinskijev znak sastoji se u aktivnom savijanju jedne noge u kuku i koljenju kad se druga tako savija pasivno. Oba znaka izvode se na bolesniku koji leži; Chvostekov z., pojačana mehanička nadražljivost grana n. facialisa u tetaniji. Izaziva se udarcem čekićem na mjestu grananja facijalnog nerva, uslijed čega nastaje kontrakcija odgovarajuće muskulature. V. tetania; Dalrympleov z., nenormalna proširenost otvora između očnih kapaka u bolesnika od Bazedovljeve bolesti; d’Espineov z., pojava kad se šapatna pektorilokvija čuje na kičmi i ispod sedmog vratnog pršljena (djeca) ili ispod trećeg leđnog p. (odrasli). Javlja se u svih oboljenja gdje se između račve dušnika i kičme nalazi neko čvrsto tijelo koje sprovodi zvuk (uvećane traheobronhijalne žlijezde uslijed tuberkuloze, limfogranulomatoze ili sarkoma); Erbov z., sastoji se u prenadražljiv |
|
| Znoj |
V. sudor |
|
| Znojenje |
Lučenje znojnih žlijezda, koje se nalaze u koži. Z. omogućava održavanje stalne temperature, specijalno kada je spoljašnja temperatura visoka i pri teškom fizičkom radu. Dolazi u obzir i izlučivanje krajnjih produkata metabolizma (ureje, kreatinina i fenola). |
|
| Zobna dijeta |
V. dijeta |
|
| Zona |
Oblast; (derm.) v. herpes zoster; Borstove z., anatomske i fiziološke promjene koje izaziva povreda vatrenim oružjem. Postoje: 1) zona projektilnog kanala koji sačinjava razoreno tkivo; 2) zona direktne traumatske nekroze oko projektilnog kanala, sastoji se od nekrotičnog tkiva; 3) zona molekularnih potresa nastaje dejstvom hidrostatskog pritiska u tkivu i izražava se u smanjenom vitalitetu tkiva; 4) reaktivna zona je posljedica funkcionalnih poremećaja koji se ispoljavaju poremećajima u inervaciji tkiva i paralizi krvnih sudova; epileptogene z., oblasti kore mozga i potkornih tvorevina čije draženje dovodi do epileptičkog napada; erogene z., mjesto na koži ili sluznici čije razdraženje izaziva polno nadraživanje; Headove z., hiperestetične ili hiperalgetične zone u kožipri oboljenjima unutrašnji organa; z. komfora, ili ugodnog osjećanja, kada se temperatura vazduha, vlaga i njegovo strujanje kreću u higijenskim granicama, kada, dakle, postoji ravnoteža između proizvodnje i primanja toplote i njenog odavanja. Iz poznavanja zone komfora proizašla je klimatizacija prostorija; z. ophthalmica, oboljenje kože sa stvaranjem mjehurića duž završetaka trigeminusa. Najčešće je zahvaćena prva grana nerva (gornji kapak, čelo, koža glave pod kosom i nosa), rjeđe i druga, a izuzetno i treća. Sin. herpes zoster ophthalmicus; radikularne z., zone kože i sluznica inervisane pojedinim senzitivnim korjenovima produžene i kičmene moždine. Na glavi su te zone ograničene koncentričnim krugovima (tzv. Šölderove linije), na ekstremitetima se r z. protežu paralelno osovini ekstremiteta a na trupu upravno na uzdužnu osovinu trupa. Zonu jednog korjena po pravilu natkriljuju zone prethodnog i slijedećeg korijena tako da se oštećenje jednog korijena ne može ni otkriti pregledom; z. zelenila, potrebne površine zemlje (zone) za parkove, zelene površine, cvijetnjake, bašte i drvorede koje se određuju pri planiranju i sanaciji naselja. S higijen |
|
| Zoniranje |
Ispravna podjela zemljišta na pojaseve, zone koje se namjenjuju za razne svrhe pri planiranju gradova i industrijskih centara. Obično se razlikuju ovi pojasevi ili zone, koje se zgodnim načinom odvajaju; zona za kolektivno stanovanje, z. za vile, z. za industriju, z. za transport i saobraćaj, z. za trgovinu i javne zgrade, z. za zelenilo, z. za zabavišta i sportska igrališta, i z. za rezervu. |
|
| Zonula |
Mali pojas, z. ciliaris, trepavična ili cilijarna mnogobrojna tanka tetivna izukrštena vlakanca koja vezuju ivicu kapsule očnog sočiva s trepavičnim ili cilijarnim tijelom. Opuštanjem tih vlakanaca očno sočivo se ispupčuje a oko prilagođava za oštro viđenje, bliskih predmeta i obratno, zatezanjem vlakanaca vrši se prilagođavanje oka na daljinu. Sin. Z. Zinni; zonula Zinnii, skup veoma tankih vlakana koja polaze od epitela cilijarnog tijela i pripajaju se na ekvatoru sočiva i na njima je sočivo «obješeno». Preko njih cilijarni mišić djeluje na oblik sočiva odnosno na akomodaciju. Sin. apparatus suspenzorius lentis. |
|
| Zoofilija |
(parazit.) osobina komaraca malaričara, naročito vrste Anopheles maculipennis, da se radije hrane krvlju domaćih životinja nego čovječjom krvlju. Z. se uspješno koristi pri suzbijanju malarije, na taj način što se na periferiji nekog naselja izgrađuju staje da bi se tako komarci odvratili od ljudi na domaće životinje, (psih.) v. sodomija. |
|
| Zoonoze |
Infektivna oboljenja domaćih životinja čiji prouzrokovači prelaze raznim putevima i na čovjeka i izazivaju kod njega oboljenja kao što su: anthrax, malleus, brucellosis, erysipeloid, lyssa, tularemia, psittacosis i druge. |
|
| ZPB |
Zarazna poljska bolnica, V. bolnice. |
|
| Zr |
Hemijski znak za zirconium. |
|
| Zračenje |
(1) odavanje zračne energije u prostor; (2) liječenje dijatermijom, kratkim talasima, toplotnim, svjetlosnim, ultraljubičastim, rendgenskim, α-, β-, ili γ-zracima i ultrazvučnim talasima; radioaktivno z., (1) odavanje energije u vidu korpuskularnog zračenja (α i β) i elektromagnetskih talasa (γ); (2) liječenje radioaktivnim tijelima; ultraljubičasto z., (1) odavanje ultraljubičastih zrakova; (2) liječenje ultraljubičastim zracima od 3.000 do 3.900 Ǻ (kvarcna lampa, Finsenova lampa). |
|
| Zraci |
Aktinični z., dio spektra elektromagnetskih talasa koji počinje kod infracrvenih a završava se na rendgenskim zracima. Djeluje na fotografsku ploču. Uopšte imaju jako hemijsko dejstvo te se zovu i hemijskim zracima; anodni z., kanalski ili pozitivni z. koji nastaju u Crookesovoj cijevi za vrijeme električnog pražnjenja, kad se gas u cijevi razrijedi do milionitog dijela atmosfere. A. z. se sastoje od pozitivnih jona gasa u Crookesovoj cijevi, a kreću se brzinom od 100 km/sec. od anode kroz otvore (kanale) na katodi, tj. u suprotnom pravcu od katodnih zraka; α-zraci, mlaz α-čestica koje se kreću brzinom od 14.000 do 25.000 km/sec., a nastaju raspadanjem jezgre radioaktivnih materija. Uslijed velike mase probojna moć im je slaba, tako da ih zadržava list hartije ili sloj vazduha debljine 2−10cm. β-zraci, brzi elektroni koji nastaju raspadanjem jezgri radioaktivnih materija, a sačinjava ih roj β-čestica. U jednom istom zraku nemaju sve čestice istu brzinu. β-zraci su identični s katodnim zracima samo što prolaze iz atomske jezgre, a ne iz atomske orbite; Buckyjevi z., v. granični z.; γ-zraci, z, slični rendgenskim z., manje talasne dužine i zato prodorniji. To su dakle, elektromagnetski talasi, čija se dužina kreće od 0,006 do 0,3 Ǻ. Odaju ih jezgre radioaktivnih materija; granični z., meki, dugotalasni rendgenski zraci, talasne dužine od 1 do 12 Ǻ. Služe za liječenje površinskih oboljenja kože i sluznica (npr. hroničnog ekcema, acne vulgaris, herpesa zostera, epitelioma, lupusa, mladeža, vitiliga). jer se vrlo lako apsorbuju. Sin. Buckyjevi zraci; hemijski z., v. aktinični z.; intracrveni z., dio elektromagnetskog spektra koji ima veću talasnu dužinu od crvenih zrakova. Nevidljivi su, ali se osjećaju kao toplota, te se zovu i toplotni z. Njihova talasna dužina kreće se od 760 do 12.000 μ; kosmički z., najkraći elektomagnetski talasi, čija dužina iznosi oko 0.0008 Ǻ = 0.8 X. Njihova prodornost je oko 18 puta veća o |
|
