| Enantat testosterona |
V. testosteron |
|
| Enanthema |
Enanten, ospa na sluznicama, koja odgovara egzantemu na koži. |
|
| Enatamoeba |
Rod ameba čije su neke vrste paraziti čovjeka: E. coli, E. gingivalis, E. histolytica, E. nana, Jodamoeba buetschill V. dysenteria; E. histolytica, prouzrokovač amebne dizenterije. Javlja se u tri oblika: histolika, živi u sluznici debelog crijeva i u amebnim apscesima, hrani se eirtorcitima; minuta, živi na površini debelog crijeva, hrani se bakterijama, gljivama i sličnim; cista, okrugla, s 4 jedra, nepokretna, ne hrani se i ne djeli se, poredstavlja otporni oblik. Čovjek se inficira samo preko ciste. Ove forme prelaze jedna u drugu. |
|
| Encefalizacija |
Proces uspostavljanja moždane kontrole nad refleksima integrisanim u kičmenoj moždini. |
|
| Encefaloarteriografija |
Rendgensko snimanje arterija mozga poslije ubrizgavanja kontrastnog sredstva u jednu od unutrašnjih karotidnih arterija. E. je metoda koja omogućuje dijagnozu raznih intrakranijalnih procesa, tumora itd. |
|
| Encefalografija |
Pneumoencefalografija, rendgesko snimanje subarahnoidnog prostora lubanje i moždanih komora, poslije intralumbalnog (ili subokcipitalnog) ubrizgavanja sterilnog vazduha (rjeđe kiseonika). |
|
| Encefalogram |
Rendgenski snimak izvršen pošto je komorni i subarahnoidni prostor učinjen vidljivim. V. encefalografija. |
|
| Encephalitis |
Endefalitis, zapaljenje mozga; e. epidemica, epidemični encefalitis, akutno zapaljenje mozga prouzrokovano nepoznatim filtrantnim virusom. Epidemija je bjesnila u svijetu, a naročito u srednjoj Evropi od 1917. do 1924. Odonda se javlja sporadično ili u vidu lokalnih malih epidemija, pri čemu nije sigurno da li su raniji klasični e.e. i savremeni slučajevi e.e identični. Akutni e.e. može imati više kliničkih oblika: (1) somnolentno-oftalmoplegički, (2) algo-mioklonusni (horeatični), (3)hipertonusno-hipokinetički (parkinsonoidni) i (4) pseudoneurastenički. Poslije akutnog stadijuma koji se može završiti smrću u komi, dolazi do izlječenja bez posljedica. U izvjesnom broju slučajeva na akutni stadijum se naporedno ili poslije kraćeg ili dužeg intervala nadovezuje hronični stadijum (v. parkinsonismus). Sin .e. lethargica, e. typus A. Economova bolest; e. larvata (Vujić), prikriveno zapaljenje mozga, oblik u kome se encefalitis danas vrlo često javlja. E. 1. obično ima bogatu subjektivnu simptomatologiju, koja se može uvrstiti bilo u neurastenju (pseudo-n), psihoneuroze ili u vegetativne neuroze odnosno distonije. Objektivno takvi bolesnici pokazuju karakteristične znake oštećenja ekstrapiramidnog sistema, često vrlo suptilne po izraženosti i teške za otkrivanje i interpretacije: znak rimae, sužavanje očne pukotine pri pogledu u stranu; znak supercilije, podizanje obrve pri pogledu u stranu i naniže; znak devijacije pesnice, savijanje stisnute pesnice u polje ili unutra. Osim toga vide se promjene u krvi i likvoru koje govore za organsko porijeklo navedenih oboljenja. Priroda organskih oštećenja kod e.1. nije uvijek poznata, moguće je da su lezije vaskularne, traumatske ili urođene; e. lethargica, letargički encefalitis, v. e. epidemica; e. non purulenta (na koji se obično misli pri upotrebi termina e.), može se podijeliti u 3 grupe; I) primarni e., e. lethargica (tip A), japanski encefalitis (tip B), e. Saint.Louis, proljećno-l |
|
| Encephalocele |
Encefalokela, prolaps dijela mozga i moćdanica kroz otvor u lobanji koji je nastao usljed urođene nerazvijenosti kosti lobanje na tom mjestu: e. frontalis je e. u čeonom predjelu; e. occipitalis je e. u potiljačno predjelu glave. Sin. cephalocoele, hernia cerebri. |
|
| Encephalomalacia |
Encefalomalacija, razmekšanje mozga. Nastaje usljed izumiranja dijela mozga čija je arterija zapepljenja (trombozom, embolijom, zapaljenjem itd.). Nekotično tkivo se razmekšava usljed autolize, a docnije se produkti autolize resorbuju i na mjestu nekroze stvara se šupljina, tzv. encefalomalacična cista. E. je najčešće uzrok moždane kapi (apolexia cerebri). Posljedica e. je oduzimanje polovine tijela na suprotnoj strani koje obično ne nastupa naglo i nije praćeno dužim gubitkom svijesti. U početku su smetnje znatno veće nego kad prođe otok okolnog zdravog tkiva. V. apoplexia cerebri. |
|
| Encephalomeningocele |
Encefalomeningokela, kila na lubanji u kojoj se nalaze mozak i moždane opne, obično urođena. V. prolapsus cerebri. |
|
| Encephalomyelitis |
Encefalomijelitis, zapaljenje mozga i kičmene moždine obično u vidu većeg broja rasutih žarišta. Klinički predstavlja tzv. akutnu multiplu sklerozu. |
|
| Encephalon |
Encefalon, mozak u širem smislu riječi, dio živčanog sistema koji je smješten u lubanji. Sastoji se iz rombastog mozga (rhombencephalon) i mozga u užem smislu (cerebrum). |
|
| Encephalopathia |
Encefalopatija, svako degenerativno oboljenje mozga; e. Hyperternsiva, v. pseudouraemia; c. traumatica, oštećenja mozga nastala tupom povredom. |
|
| Endarteritis |
Zapaljnje unutrašjeg sloja arterije, intime; e. Obliterans, zapaljenje intime manjih arterija, zbog koga nastaje začepljenje zjapa arterije. V. thrombangitis obliterans; e. Proliferans obliterans (Heubneri), luetičko produktivno zapaljenje intime koje dovodi do suženja lumena arterije. V. thrombangiitis obliterans. |
|
