| Highemoreovo tijelo |
Naziv za mediastinum testis. |
|
| Highmoreova šupljina |
V. sinus maxillaris |
|
| Higijena |
Grana medicine koja ispituje sve štetne uticaje u čovjekovoj okolini i ustanovljava kako oni djeluju ne samo na organizam pojedinca, nego i na pojedine grupe ljudi, veće zajednice i cijelo društvo, i proučava sve potrebne mjere u cilju zaštite ljudskog zdravlja i stvaranja optimalnih uslova za život; duševna h., grana medicine koja se bavi proučavanjem i primjenjivanjem mjera potrebnih za čuvanje duševnog zdravlja. Sin. psihohigijena; građevinska h., dio opšte higijene koji ispituje, proučava i obezbjeđuje higijensku izgradnju i higijensko uređenje prostorija, stambenih i javnih zgrada, radionica, fabrika itd. jednom riječju svih građevina uopšte; individualna zaštita rada, sistem mjera usmjerenih prvenstveno na pojedinog radnika. Ovdje u prvom redu spadaju lična zaštitna sredstva: radna odijela, zaštitne rukavice, zaštitne čizme, cipele, pregače, kapuljače, obrazine, šljemovi, naočari, respiratori, maske (v. maska i Dregerov aparat pod akaratus), antifoni i dr. Lična zaštitna sredstva moraju biti korištena smao za zaštitu od strogo određenih štetnosti i za određeni period. Kad to nije slučaj, ona mogu donijeti više štete nego koristi. Ona se moraju pravilno održavati i popravljati, odnosno na njima se moraju vremenom mijenjati pojedini dijelovi (cjedila u maski ili respiratora) i t. sl. Individualna zaštitna sredstva predstavljaju mjere drugostepenog značaja, budući da su opšte zaštitne mjere daleko efikasnije i dan jihovu insuficijentnost pokušavamo nadoknaditi ličnim zaštitnim sredstvima – individualnom zaštitom koju nije uvijek lako sprovoditi (naporno je raditi 35 godina, uz stalno korištenje individualnih sredstava, pa se zato nastoji da se problem zaštite riješi tzv. kolektivnom zaštitom (v. kolektivna zaštita); industrijska h., dio h. rada kojim se naročito bavi h. rada u raznim industrijama, industrijska higijena, grana medicine koja ispituje ne samo štetne uticaje koji se javljaju na radnim mjestima |
|
| Higijeničar |
(1) ljekar-stručnjak koji se bavi problemom zdravlja, naročito higijenom, (2) zdravstveni radnik osposobljen kursom da vodi brigu o higijenskim mjerama u nekoj ustanovi ili preduzeću; industrijski h., (1) h. koji se sepcijalno bavi pitanjima zaštite zdravlja u industriji i rudarstvu; (2) niži zdravstveni radnik, obično iz redova radnika neke fabrike, koji je kursom osposobljen da vodi brigu o osnovnim higijenskim mjerama (lična čistoća, ventilacija, individualna zaštita, dopunska ishrana i sl.) u svom preduzeću. |
|
| Higijensko mlijeko |
V. mlijeko |
|
| Higrometar |
Sprava za mjerenje vlage u vazduhu koja se osniva na tome što su životinjske dlake sa kojih je odstranjena mast skupljaju u suhom a rastežu u vlažnom vazduhu. Za svežnjić dlaka vezana je kazaljka koja na skali pokazuje relativnu vlagu u procentima. H. daje približno tačne rezultate. |
|
| Higroskop |
Sprava za određivanje količine vlažnosti u vazduhu. |
|
| Higroskopan |
Vugljiv, koji privlači vodu iz vazduha i pri tome ili povećava svoju zapreminu, ili promjeni svoj oblik, ili odvugne, npr. kalcijum-hlorid, koncentrovana sumporna kiselina, dlake i dr. |
|
| Higroskopija |
Grubo procjenjivanje vlažnosti vazduha; h. takanina, osobina tkanina da vezuju izvjesnu količinu vlage iz vazduha a da se pri tom primjetno ne ovlaže. Većina materica koje se upotrebljavaju za izradu odijela higroskopne su, ali u različitoj mjeri, što zavisi od kvaliteta same tkanine. Pri relativnoj vlazi vazduha 100% tj. kad je vazduh zasićen vodenom parom, 100 g vune vezuje 28 g vodene pare, 100 g platna 25 g. svile 17 g i 100 g pamuka 12-23 g. |
|