| Herba |
Osušena stabljika s lišćem i cvjetovima; Absinthii h., osušeni temisia Absinthium. Upotrebljava se u obliku čaja kao gorko sredstvo za podsticanje apetita i lučenje digestivnih sokova; Centauril minoris h., osušeni nadzemni dijelovi kičice, Centaurium nonbellatum (Erythrea Centaurium). Sadrži gorke glikozide te se upotrebljava, obično u obliku dekokta, za podsticanje želudačne sekrecije; H. Herniariae, nadzemni dio kilavice ili sitnice (Herniaria glabra ili H. hirsuta). Sadrži saponine i upotrebljava se kao diuretičko sredstvo u narodnoj medicini; Millefolii h., dijelovi biljke Achilen millefolium, hajdručka trava. Sadrži gorke supstancije zbog čega se upotrebljava za podsticanje želudačne sekrecije. |
|
| Hereditarni sifilis |
V. syphilis congenita |
|
| Hereditarno oboljenje |
V. oboljenje |
|
| Hereditatius |
Hereditaran, nasljedan. V. nasljedne sklonosti, nasljeđe, hereditet. |
|
| Hereditet |
Nasljednost, v. nasljeđe, hereditarius. |
|
| Heredosyphilis |
V. syphilis |
|
| Hering-Breuerov refleks |
V. refleks |
|
| Hermaphrodit |
Hermafrodit, osoba u koje postoji hermafroditizam. |
|
| Hermaphroditismus |
Hermafroditizam, dvopolnost; prisustvo genitalnih organa oba pola u istoj jedinici istovremeno (istovremeni h.) ili uzastopno (proterogonija). Uzastopan hermafroditizam sreće se samo u životinja. U čovjeka se rzaliku ambigonadni h. (još i h. verus) i ekstragonadni h. (još i pseudohermafroditizam), koji moće biti unutrašnji i spoljašnji; h. spurius, lažni h., stanje u osoba kojima je postojanjem polnih žlijezda određen pol, ali spoljašnji i unutrašnji polni organi imaju neodređen karakter ili imaju karakter suprotnog pola. Razlikuju se: (1) muški h.s. – osoba ima muške polne žlijezde, ali spoljašnji polni organi liče na ženske; (2) ženski h.s. – spoljašni polni organi liče na muške, a osoba ima jajnike; h. verus, pravi h., postojanje obiju vrsta polnih žlijezda u jednom organizmu, tj. i sjemenika i jajnika. |
|
| Hermetički zatvoren |
Potpuno zatvoren. Npr. h.z. sud je sud koji je tako zatvoren da ne propušta ne samo tečnost nego ni gasove. |
|
| Hernia |
Hernija, kila, opućina. U širem smislu, promjene anatomskog položaja unutrašnjih organa, kada ovi dospiju pod površinu tijela ili u susjedne telesne šupljine. U užem smislu, pored ovih karakteristika, dislokovani organi potiskuju pred sobom membranu (peritoneum itd.) koja ih omotava stvarajući kilnu kesu. Ovo je obilježje prave kile za razliku od prolapa ili lažne kile. Najčešće su kile trbušnih organa koji prodiru pod površinu tijela kroz trbušni zid. Sastavni dijelovi h. su: kilni prsten, otvor u trbušnom zidu kroz koji izalzi h.; kilna kesa, parijetalni peritoneum koji omotava ispale trbušne organe. Po svojoj etiologiji h. su urođene (kongenitalne) ili stečene (akvirisane). Opšta klinička karakteristika kila je da su reponibilne, ako se mogu reponovati kroz kilni otvor, ireponibilne, ako se ne mogu reponovati, i inakrceirsane, uklještene (h. incarcerata) koje se javljaju kao veoma opasna komplikacija svih vrsta kila; h. cerebri, v. encephalocele; h. diaphragmatica, prečažna kila. Nastaje prodiranjem trbušnih organa u torakalnu šupljinu kroz otvore u prečagi; h. d. spuria, lažna prečažna kila koja je redovno traumatskog porijekla; h. d. vera, je prava kila, jer ima kilnu kesu; h. diskus, v. diskopatija, hernija diskusa intervertebralisa, hernija pulpoznog nukleusa; h. diskusa intervertebralisa, v. diskopatija, diskus-hernija, hernija pulpoznog nukleusa; h. femoralis, kila na prednjoj strani korjena buta čiji se krilni kanal nalazi u lacuna vasorum. Sin. h. cruralis interna. Rijetka varijant je h. femoralis (cruralis) externa ili Hesselbachova kila, koja se pojavljuje na korjenu buta i koja koristi za svoj kanal lacuna muscolorum; h. gangliodes, cista koja se stvorila na mišićnim tkivima i koja sadrži sluzni sadržaj. Naziv se i ganglionom; h. inguinalis, preponska kila; h.i. externa je spoljašnja, bočna, indirektna ili kosa preponska kila koja ispada prodirući kroz ingvinalni kanal (u muških uz funiculus spermaticus, a u žen |
|
| Herniariae herba |
V. herba |
|
| Heroin |
Diacetil-morfin, alkaloid koji ima jače analgetičko dejstvo od morfina, ali i jače depresivno djeluje na centar za disanje. Djeluje jako euforično, tako da prilikom njegove upotrebe postoji velika opasnost od nastajanja toksikomanije (heroinizam). Ne upotrebljava se kao lijek. |
|
| Herpes |
Akutno virusno oboljenje kože koje se ispoljava grupom providnih mjehurića na eritematoznoj osnovi, najčešće na prelazu kože u sluznicu. Javlja se periodično u izvjesnim predjelima: usne (h. labialis), nos (h. nasalis), polni organi (h. genitalis). Sin. h. simplex; h. corneae, oboljenje rožnjače koje se ispoljava u vidu mjehurića i ulceracija; h. gestationis, v. hydroa gravidarum; h. praeputialis, herpes udne navlake, koji moće da bude smetnja za polni odnos; h. tonsurans, površinska trihofitija kože. Ispoljava se u obliku jasno ograničenih okruglih ili ovalnih ploča crvene boje, pokrivenih perutnim (ili krustoznim) naslagama. Po ivici se često nalaze mjehurići. Ploča se periferno širi, a centar se brže izliječi, tako da dobija izgled prstena (herpes circinatus); h. zoster, akutno infektivno oboljenje cerebralnih ganglija i ganglija zadnjih korjenova izazvano virusom. Praćeno je neuralgijama i regionalnom adenopatijom. Ispoljava se na koži unilateralno, duž senzitivnog nerva u vidu crvenih ploča posijanim sitnim providnim mjehurićima. Sin. zona; h. zoster ophthalmicus, herpetičko oboljenje u području prve grane trigeminusa. Izazivač je virus. Pored promjena na koži, na oku se kao komplikacija javljaju mjehurići na vežnjači i rožnjači, koji prskaju i stvaraju ulceracije. Može doći do keratitisa, iritisa, u rjeđim slučajevima i do neuritisa vidnog živca. |
|
| Herpesni virus |
Pripada grupi DNK-virusa. U ovoj grupi ima više virusa, najvažniji je virus herpes simplex, koji u čovjeka na koži sluznici izaziva herpes labialis («groznicu»). Računa se da 70-90% ljudi ima ovaj virus, i ko jednom dođe u dodir s njim – nosiće ga cijelog života, jer ovaj virus živi u ravnoteži s domaćinom. |
|
