| Incisivus |
V. dens |
|
| Incisura |
Usijek, urez. |
|
| Inclusio |
Inkluzija (1) ukalupljavanje, npr. u histol. stavljanje komadića tkiva u parafin, celoidin i dr.; umetanje, obuhvatanje, (2) uključenost, ono što je uključeno, što je stvoreno u ćeliji, npr. u leukocitu, u žljezdanoj i drugoj ćeliji. To su obično rezervne materije, ostavine (ugljeni hidrati, masti i bjelančevine), koje predstavljaju veliki energetski izvor ćelije. |
|
| Incoherentia |
Inkoherencija, nepovezanost, inkoherentno mišljenje, u organskim duševnim oboljenjima, u amenciji i shizofreniji. Tok misli je raspadnut na pojedine dijelove koji svaki za sebe mogu imati smisla, ali u cjelini ne pripadaju jedan drugome. V. poremećaj mišljenja. |
|
| Incompletus |
Nekompletan, nepotpun. Npr. abortus i., nepotpun pobačaj. |
|
| Incontinentio |
Inkontinencija, nemogućnost da se zadrži stolica ili mokraća; i. alvi ili faecalis, nevoljna defekacija, kojoj je najčešće uzrok pareza sfinktera, izvjesna nerva ili psihička oboljenja; i. pigmenti, rijetko kožno oboljenje, koje se javlja ubrzo poslije rođenja u vidu zapaljenjskih promjena, na linearnom rasporedu. Nekoliko mjeseci kasnije razvija se prostrana sivomrka retikularna pigmentacija; i. urinae, nevoljno mokrenje. Pri aktivnoj i. u. Evakuacija je refleksna pošto se do izvjesnog stepena bešika napuni i u mlazu prazni. Pri pasivnoj ili stalnoj i. pražnjenje bešike je stalno, u obliku kapanja, pošto su sfinkter i detruzor oduzeti. V. ischuria. Sin. uracratia. |
|
| Incoordinatio |
Inkoordinacija, nesklad u pokretima skeletnih mišića ili u funkciji pojedinih organa. V. ataxia. |
|
| Incretio |
Inkrecija, unutrašnje lučenje. V. hormon, secretum. |
|
| Incretum |
Inkret, hormon, proizvod lučenja žlijezda s unutrašnjim lučenjem. V. excretum secretum. |
|
| Incrustatio |
Inkrustacija, proces taloženja čvrstih materija u tkivima (soli kalcijuma, mokraćne kiseline itd.). |
|
| Incubatio |
Inkubacija, (1) period koji protekne od trenutka prodiranja patogenih klica u organizam do pojavek liničkih znakova odgovarajućeg oboljenja, (2) držanje bakterijskih kultura u inkubatoru da bi se ubrzalo množenje klica. |
|
| Incurabilis |
Neizlječiv. |
|
| Incus |
Nakovanj, srednja od tri koščice koje čine lanac slušnih koščica. I. igra najveću ulogu u tome da se kretanje lanaca slušnih koščica vrši skladno poluzi s jednim kraćim i drugim dužim krajem. |
|
| Indeks |
V. index |
|
| Index |
Ideks, (1) (anat.) kažiprst ili drugi prst šake; (2) studentska knjižice; endemski i., broj koji pokazuje procent zaraženosti nekoga kraja nekom endemičnom bolešću npr. malarijom. V. malarički i.; i. fizičkog razvitka djece. Za ocjenjivanje stanja razvitka djece pokušalo se da se postave norme u obliku i. koji pokazuju fizički razvitak djece. Ovi i. pokazuju formulom razne odnose, npr. između težine tijela i visne tijela ili obima grudnog koša. Prema ovim i. zaključuje se kakvi su stanje zdravlja i stepen ishranjenosti djece. Pošto se i. ne mijenjaju paralelno s godinama starosti, treba ih tumačiti oprezno i samo u sklopu s ostalim rezultatima ljekarskog pregleda. Pravilnije je da se fizički razvitak ocjenjuje upoređivanjem podataka dobivenih pri pregledu pojedinog djeteta s procječnim i za tu grupu djece. Pri tom je mjerodavan i cjelokupan utisak koji ljekar stiče pri pregledu; malarijski i., broj koji pokazuje koliko je osoba od cjelokupnog stanovništva nekoga kraja zaraženo malarijom. Određuje se sistematskim pregledom krvi cjelokupnog stanovništva tog kraja, i to pregledom guste kapi i razmaza krvi. Pošto je to teško sprovesti, kao mjerilo zaraženosti uzima se preged krvi školske djece; i. obojenosti eritrocita, relativna količina hemoglobina u eritrocitu. Dobiva se deobom procenta hemoglobina udvojenom vrijednošću prve dvije cifre u broju eritrocita u 1 cmm. Normalno, i. iznosi 1. Vrijednosti ispod i1 odgovaraju hipohromnim, a iznad 1 hiperhromnim anemijama. Sin. hemoglobinski i.; spelnički i., broj koji pokazuje procent osoba s povećanom slezenom u stanovništvu zaraženog malarijom, a utvrđuje se palpacijom slezine u ležećem stavu. Za simbole povećanja slezine upotrebljavaju se ove internacionalne oznake: P opipljiva, ali ne dopire do rebarnog luka ili se pipa samo pri udisanju; I pipa se ispod rebarnog luka do polovine linije koja spaja rebarni luk s pupkom; II pipa se u visini pupka; III pipa se ispod pupka i IV pipa se |
|
