| Industrijski higijeničar |
V. higijeničar |
|
| Industrijski traumatizam |
V. traumatizam |
|
| Indux-crepitatio |
V. crepitatio |
|
| Inertio |
Inercija, neaktivnost; nesposobnost da se neko spontano kreće. |
|
| Inervacija |
(1) oživčavanje, snabdjevenost nekog dijela tijela perifernim živcima; (2) prenos impulsa iz centralnog nervnog sistema putem nerava na pojedine organe. |
|
| Inf. |
(farm.) skrać. za infunde i infusum; (anat.) skrać. za inferiror, donji. |
|
| Infanticidium |
Čedomorstvo, ubistvo novorođenčeta od strane sopstvene majke za vrijeme prođaja ili uskoro poslije njega. |
|
| Infantilis |
Infantilan, dječiji, koji se odnosi na dijete ili na djetinjstvo. |
|
| Infantilismus |
Infantilizam, postojanje dječijih odlika u odraslo doba. Izražava se duševnom i seksualnom nerazvijenošću, a često i patuljastim rastom; distireoidni i., i. usljed nedovoljne funkcije štitaste žlijezde; hepartički i., i. udružen sa cirozom jetre; hipofizni i., i. usljed nedovoljne funkcije prednjeg režnja hipofize; idiopatski i., i. nepoznatog uzroka; parcijalni i., stanje nastalo usljed prekida razvoja nekog dijela organizma ili nekog tkiva; renalni i., v. osteodystrophia renalis; toksički i., i. usljed dejstva toksina nastalih u oboljelom crijevu. |
|
| Infarctus |
Infarkt, ograničena nekroza dijela organa nastala usljed lokalnog prestanka priticanja krvi, što je posljedica zapušenja zjapa arterije koja snabdjeva taj dio organa (trombusom, embolusom, pritiskom patoloških tvorevina u zidu arterije itd.); i. anaemicus, anemijski infarkt, bijeli i., bjeličasto ili žućkasto konusno ili četvorougaono ognjište, sreće se u srcu, bubregu i slezini; i. asepticus, aseptički infarkt, organičena čista nekroza tkiva u koje nisu prodrle bakterije; i. cerebri, v. encephalomalacia; i. cordis, infarkt srca, nastaje najčešće usljed tromboze aterosklerotičnih srčanih arterija, i to većinom u zidu lijeve komore. Usljed autolize nekrotično ognjište postaje mekše te se na mjestu infarkta može stvoriti aneurizma srca (nneurysma cordis) ili može doći do rupture srca (ruptura cordis). Klinički i.c. ispoljava se jakim bolom u predjelu srca, znacima kolapsa, ponekad nadraženjem na povraćanje i dr.; i. haemorrhagicus, hemoragijski infarkt, crijevni infarkt, crveno, hemoragično, konusno ognjište koje se nalazi u plućima; Laënnecov i., i. u crijevima i u bubregu; i. pulmonis, plućni infarkt, obično postaje zapušenjem grane plućne arterije trombusnim embolusom koji potiče iz venskog sistema. Simptomi su nagli probadi u plućima, iskašljavanje krvi, ograničeno pleuralno trenje, laka žutica. U težim slučajevima nastaje plućni edem, što se može završiti smrću; i. septicus, septički infarkt, nastaje u slučaju kad embolus koji potiče iz septičkog ognjišta sadrži i bakterije, koje poslije stvaranja infarkta izazivaju sekundarne promjene zapaljenja (gnojnog ili truležnog); i. uraticus, uratički infarkt, taloženje soli mokraćne kiseline u sabirnim kanalićima bubrega (javlja se najčešće u novorođenčadi). |
|
| Infaustus |
Infaustan, nepovoljan, npr. prognosis infausta, nepovoljno predviđanje za razvoj i završetak nekog oboljenja. |
|
| Infectio |
V. infekcija |
|
| Infectiosus |
Infektivan, zarazan u širem smislu riječi. Bolesti koje nastaju kao posljedica dejstva mikroorganizama u tijelu čovjeka ili životinje zovemo infektivnim. Infektivne bolesti mogu, ali ne moraju biti kontagiozne. V. infektivne bolesti (pod bolest). |
|
| Infekcija |
Infectio, prodiranje patogenih klica u tkivo organizma, usljed čega nastaje oštećenje tkiva, obično praćeno reaktivnim pojavama; aerogene i., i. nastale usljed prodiranja klica udisanjem; ascendentna i., ushodna infekcija, nastaje u cjevastim i kanalikularnim organima kad prouzrokovač prodire suprotnim pravcem od pravca proticanja sekreta; basenska i., nastaje prenošenjem vodom u basenima prouzrokovača raznovrsnih infektivnih oboljenja, kao što su trbušni tifus, paratifus, Weilova bolest, muljna groznica, polne bolesti i inkluzioni konjunktivitis, a vjerovatno i nekih drugih infektivnih bolesti; dentalna i., opšte oboljenje, pri kome je dokazano ili se s izvjesnom sigurnošću pretpostavlja da uzrok leži u infektivnim ognjištima zubnog sistema, kao što su, npr. apikalni granulomi, paradentozni apscesi itd.; descendentna i., nishodna infekcija, postaje prenosom prouzrokovača u pravcu kretanja sekreta kroz kanale i cjevaste organe; direktna i., i. nastala usljed neposrednog dodira s oboljelom osobom; egzogena i., i. zadobijena od okoline; endogena i., i. koja se razvija usljed dejstva bakterija koje se nalaze u samom organizmu kad ove postanu patogene; fokusna i., postojanje infekcionog žarišta u raznim tkivima i organima koja nastaju prisustvom mikroorganizama u njima ili toksinom koje ti mikroorganizmi luče. Često f.i. nastaje od oboljelog zuba, tj. iz dentogenog žarišta (granulomi, parodontoze). Kao posljedica f.i. mogu nastati oboljenja oka, srca, pribora za varenje, bubrega, nerava, itd. indirektna i., i. prenijeta vodom, hranom ili drugim životnim namirniama; kapljična i., infekcija zaraženim kapljicama izbačenim u vazduh za vrijeme govora, kašljanja ili kijanja, koje ostaju neko vrijeme suspendovane u vazduhu; kontaktna i., zaražavanje nastalo direktnim dodirom s nekim izvorom bolesti odnosno izazivačima bolesti; kriptogena i., i. pri kojoj nije moguće ustanoviti ulazna vrata; laboratorijska i., infekcija osoblja u laboratorijama pr |
|
| Infektivna bolest |
neko oboljenje izazvano određenim patogenim mikrooorganizmom. Prenosi se zaraženim materijalom (sekreti, ekskreti, zaraženi predmeti) ili dodirom zaraženih bolesnika ili kliconoša (zarazna bolest), posredstvom raznih insekata i dr.; |
|
