| Ishrana |
Složen proces koji se stalno odigrava između našeg tijela i unesene hrane. Tok ovoga procesa, pored dejstva mnogih egzogenih faktora, određuje uglavnom sam organizam, koji prema potrebi iskorišćava i asimiluje pojedine sastavne dijelove hrane. Ishrana održava normalno funkcionisanje svih organa našeg tijela u potrebnoj ptimalnoj mjeri i istovremeno obezbjeđuje organizmu potreban materijal za građenje tijla u potrebnoj optimalnoj mjeri i istovremno obezbjeđuje organizmu potreban materijal za građaenje tijela koje raste, razvija se i troši. Stoga ishranjivanje treba da bude tako sastavljeno i regulisano da naše tijelo snabdjeva potrebnom količinom hrane, one potrebne količine i kakvoće, na osnovu fiziološke potrebe organizma i po higijenskim principima. Pored toga, pravilna ishrana treba da je i uravnotežena. To znači da treba da postoji određen odnos među pojedinim hranjljivim energetskim i gradivnim supstancijama, među pojedinim zaštitnim materijama i među zaštitnim i hranljivim supstancijama; dopunska i., ishrana odojčeta koje iz bilo kojih razloga nema dovoljno majčinog mlijeka (usljed uposlenosti majke ili usljed hipogalaktije). Sastoji se u davanju neke druge hrane, kao što su mješavine mlijeka s raznim dodacima; društvena i., zajedničko ishranjivanje većih skupina ljudi koji žive u podjedankim socijalnim prilikama i uslovima rada i zaposlenja. Kvalitet i kvantitet hrane podešava se prema fiziološkim i higijenskim faktorima. Dnevna količina hrane određuje se na osnovu kalorične vrijednosti hrane uz puno osiguranje potrebne količine bjelančevina i zaštitnih supstancija, tj. vitamina i mineralnih soli. D. i. jeste zajednočko ishranjivanje u javnim kuhinjama, menzama, restoranima u fabrikama i preduzećima, u restoranima sa samousluživanjem, školskim trpezama, u vojsci, bolnicama itd. |
|