| Mendelizam |
Dio genetike koji ispituje raspoređivanje osobina na potomke. Mendelizam obuhvata Mendelovo djelo i neomendelizam. V. genetika, Mendelevo djelo, neomendelizam. |
|
| Mendelovo djelo |
Naučno djelo G. Mendela (1822-1884), osnivača mendelizma, koji je postavio tri osnovna načela ove grane genetike; 1) jednakost hibrida (bastarda, heterozigota) u generaciji F1; 2) rastavljanje osobina hibrida na potomke; 3) slobodno kombinovanje osobina koje se nezavisno nasljeđuju. Ispitivao je naročito grašak. |
|
| Menerche |
Menarha, pojava prve menstruacije u ženskog djeteta. Poklapa se sa pubertetom i posljedica je početka funkcije jajnika. |
|
| Méniereov sindrom |
V. syndroma |
|
| Méniereova bolest |
V. bolest |
|
| Meniérova bolest |
hidrops labirinta izazvan poremećajem optoka endolimfe, a praćen zujanjem u uhu, vrtoglavicom, povraćanjem i poremećajem ravnoteže; |
|
| Meniformon |
Jedan od naziva za ženski estrogen, folikulin (još i estron). |
|
| Meninges |
Moždanice, moždane opne, tri opne koje obavijaju mozak i kičmenu moždinu. Spolja je tvrda opna (dura mater), u sreidni paučinasta opna (arachnoidea), a s unutrašnje strane je meka opna (pia mater), koja naliježe na mozak odnosno kičemnu moždinu. Tvrda opna je sastavljena od dva lista vezivne prirode sa snopovima vlakana, između kojih je epiduralni prostor. Paučinasta opna je više mrežaste građe, a između nje i tvrde opne je subduralni prostor. Meka opna je nježna, takođe – vezivna opna s dva lista, od kojih unutrašnji naliježe na živčanu masu. Između nje i paučinaste opne je subarahnoidni prostor. Ovi prostori su obloženi epiteloidnim ćelijama. Subarahnoidni prostor ispunjen je cerebrospinalnom tečnošću. V. leptomeninges, pachymeninx. |
|
| Meningioma |
Meningiom, karakterističan tumor moždanih opni, koji se sastoji od arahnoidnim i vezivnih ćelija. V. pasammoma, psammoduraendothelioma. |
|
| Meningismus |
Meningizam, pojava simptoma meningitisa bez patoloških promjena u likvoru; m. poslije punkcije, pojava glavobolje, ukočenosti vrata, muke i povraćanja poslije lumbalne punkcije. Uzrok još nije sigurno poznat. Pretpostavlja se da je likvor kroz kanal načinjen punkcijom odlazi u tkiva, te dolazi do pada pritiska likvora ili da kompenzatorno dolazi do pojačanog lučenja likvora s povišenjem pritiska. |
|
| Meningitis |
Zapaljenje moždanih opni. Zapaljenje može zahvatiti meke opne: leptomeningitis; tvrde opne: pacymeningitis. Meningitis može biti lokalizovan na koveksitetu (m. convexitatis) ili na bazi (m. basilaris); m. cerebrospinalis, cerebrospinalni meningitis, akutna infektivna bolest nastala dejstvom meningokoka na meke moždane opne. Javlja se sporadično ili u epidemijama, naročito među osobama združenim u veće zajednice (škole, vojska). Bolest prenose kliconoše i sejači klica. Poslije 3-7 dana inkubacije bolest protiče u tri faze: lokalna ili nazofaringealna, invaziona ili septička i meningealna. U ovoj posljednjoj glavni Kernigov i Bružinskijev znak. Likvor je mutan, gnojan; m. lymphocytaria, limfocitni meningitis, oboljenje mekih opni prouzrokovano virusima, od kojih su samo neki poznati (zauške, Armstrongov virus). Bolest blagog toka i dobre prognoze (benigni 1.m.); m. otogenes, zapaljenje mekih moždanica koje nastaje od oboljenja srednjeg uha, prelaženjem infekcije kroz tegmen tympani, kroz pneumatske ćelije mastoida, sinus sigmoideus labirint ili kroz neku frakturalnu pukotinu u sljepoočnoj kosti; m. tuberculosa, tuberkulozni meningitis, zapaljenje moždanice izazvano tuberkuloznom klicom i lokalizovano pretežno na bazi mozga. Uz meningealne znake postoji oduzetost pojedinih kranijalnih živaca. Likvor je bistar, s mnogo limfocita i malo šećera. |
|
| Meningocele |
Meningokela, urođena anomalija, koji se sastoji od kile moždanih opni na mjestu defekta na lubanji nastalog u toku njenog razvoja. Najčešće se nalazi na mjestima sutura embrionalnih dijelova lubanje. |
|
| Meningococcus |
Diplococcus instracellularis meningitidis, Neisseria intracllularis, Neisserria meningitidis, gram-negativni diplokoki koji izazivaju epidemičko kočenje vrata (meningitis cerebrospinalis epidemica). |
|
| Meningoencephalitis |
Meningoencefalitis, zapaljenje mozga i moždanih opni; krpljeni m., zapaljenje mozga i moždanica prouzrokovano filtratnim virusom koji se prenosi ujedom krpelja. Ima ga više vrsta. Jedna je opisana i u našoj zemlji (Slovenija). Sin. proljetnje-ljetnji encefalitis, ruski encefalitis, Loupin-ill; m. postvaccinalis, postvakcinalni meningoencefalitis, zapaljenje mozga i moždanica koje se javlja rijetko (u 1 na 4.000 do 150.000 vakcinacija protivu variole), češće poslije prve, a znatno rjeđe poslije druge vakcinacije. Smrtnost je ponekad vrlo visoka, a u približno 10% bolesnika ostaju trajne posljedice. |
|
| Meningokela |
V. meningocele |
|
