Mutacije |
Nove nasljedne osobine koje se javljaju namah. Razlikuju se: (1) po mjestu prestanka (a) u gametu: u jedru i citoplazmi, u plastidama; b) somatske m.; (2) po načinu postanka (prirodne, vještačke); (3) po veličini odstupanja od tipa (mikromutacija, makromutacija); amfimutacija, pojava nove osobine usljed ukrštanja (ne nova kombinacija osobina). V. genetika, modifikacije, mutant, teorija (mutaciona; m. gena, promjene ili nestanak jednog gena; m. genoma, promjene u broju hromosoma, npr. triploidija, polipoidija; hromosomne m., promjene jednog ili više hromosoma: neomutacija, postanak novog gena, strukturna m., promjena položaja gena u hromosomu, koja može imati pozicioni efekt. |
|
Mutaciona teorija |
V. teorija |
|
Mutacizam |
V. mutismus |
|
Mutant |
Organizam, ćelija ili gen čija je promjena izazvana mutacijom. V. mutacija. |
|
Mutavost |
V. mutitas |
|
Mutilatio |
Mutilacija, (1) unakaženje; (2) unakaženost tijela otpadanjem izvjesnih njegovih dijelova usljed dejstva nekih patoloških faktora, npr. u lepre usljed anestezije i trofičkih promjena. |
|
Mutiranje glasa |
Mijenjaje boje glasa koje se javlja u muškaraca u pubertetu kao posljedica potpunog razvića grkljana. |
|
Mutismus |
Mutiza, nenormalna ćutljivost, inhibicija govora u duševnih bolesnika. Sin. mutacizam. |
|
Mutitas |
Mutavost, nesposobnost za govor. |
|
Mutljezina |
V. meconium |
|
Mxatonia |
Miatonija, stanje veoma sniženog mišićnog tonusa koje nije prouzrokovano oštećenjem perifernog motornog neurona. Naziv se upotrebljava skoro isključivo da označi endogenu, kongenitalnu miatoniju; m. congenita, urođena teška mlitavost muskulature koja se vremenom popravlja i može potpuno nestati. V. Oppenheimova bolest. |
|
Mxelocystrocoele |
Mijelocistokela, spina bifida praćena cističnim proširenjem kanala kičmene moždine. |
|
Myalgia |
Mialgija, bol u jednom ili u više mišića. |
|
Myastasia |
Miastazija, zatajio izraz koji označava moždano oboljenje praćeno usporenošću pokreta, ukočenošću govora. |
|
Myasthenia gravis |
Miastenija, oboljenje mjesta na kome se motorni živac završava u mišiću, karakterizovano pojačanom zamorljivošću do potpune prolazne oduzetosti mišića. Mišići, naročito oni intevisani bulbarnim živcima, izjutra su još normalno pokretljivi da bi, kako odmiče dan, bivali sve slabiji, a poneki od njih, oni koji se najčešće upotrebljavaju (pokretači očnih jabučica, podizaći očnih kapaka, mekog nepca, govorni mišići) i potpuno oduzeti. Patološko-fiziološki: misli se da nenormalan višak holinesteraze isuviše brzo razara acetil-holin stvoren u završnoj pločici. Nije objašnjeno kakvu ulogu kod m.g. ima uvećan ili perzistentan timus, koji se obično nalazi u svih bolesnika. Sin. m.g. pseudoparalytica, Erb-Gold-flamova bolest. |
|