| Occultus |
Okultan, skriven, tajni, npr. okultno krvarenje, hemoragija koja se ne vidi prostim okom ili se ne vidi odmah (neznatna crijevna krvarenja i sl.). |
|
| Ochronosis |
Ohronoza, patološko stanje u kome je osnovna supstancija hrskavice, tetiva i unutrašnjeg sloja arterija obojena mrkocrno pigmentom sličnim melaninu. Nastaje usljed dugotrajne upotrebe malih količina fenola u cilju liječenja ili je propratna pojava pri alkaptonuriji. |
|
| Očna kipak |
V. polpebra |
|
| Očna voda |
V. humor aquaeus |
|
| Očno dno |
V. funuds oculi |
|
| Očno sočivo |
V. lens cristalina |
|
| Oculomotorius |
Okulomotorni, koji pripada mišićima pokretačima očne jabučice. Npr., nervus o., zajednički mišićni živac oka, motorni živac koji oživčava skoro sve mišiće pokretače očne jabučice. |
|
| Oculus |
Oko, loptasti, meki organ smješten u očnoj duplji, glavni organ čula vida. Zid očne jabučice grade tri opne; spoljna (vezivna), u svojoj prednjoj šestini je prozračena (rožnica), a u ostalom dijelu neprozračna, bijele boje (bionjača); srednja (sudovna) opna sastoji se od tri dijela: zadnji, srednji i prednji. Zadnji, najveći dio, bogat je krvnim sudovima (sudovnjača); srednji dio, zadebljan u obliku prstena (trepavično tijelo), i prednji dio, postavljen vertikalno, naziva se dužica. Unutrašnja (nervna) opna sastoji se od dva lista: spoljnog (pigmentnog) u čijim ćelijama se nalazi vrlo mnogo pigmenta, i unutrašnji sloj mrežnjača, gdje se nalaze učne (vidne) i nervne ćelije, od kojih polaze vlkana očnog živca. Šupljina očne jabučice ispunjena je očnom vodicom, očnim sočivom i staklastim tijelom. Očna vodia ispunjava prostor ispred dužine (prednja očna komora) i jedan manji prostor iza dužice (zadnja očna komora). Očnu jabučicu pokreću četiri pava mišića (gornji, donji, spoljni i unutrašnji) i dva kosa mišića (gornji i donji). |
|
| OD |
Skrać. za oculus dexter, desno oko. |
|
| Odabiranje, vještačko |
V. selekcija |
|
| Odbrambeni ferment |
V. ferment |
|
| Odijelo |
Vještački pokrivač tijela skrojen od raznih tkanina, kože i dr. U našoj klimi služi za potpomaganje prirodne regulacije toplote u organizmu. Odijelo treba da se prije svega loš doplonoša, tako da štiti zimi od prevelikog odavanja toplote, a ljeti od jake žege i suvišnog primanja toplote da stvara i održava između površine tijela i unutrašnjih slojeva odijela ugodnu temperaturu, koja normalno treba da se kreće između 30 i 33ºC sa relativnom vlagom od 40% do 35%. Zadatak odijela je, dakle, stvaranje ugodne lične mikroklime. Pored toga ono štiti tijelo i od djelovanja prašine i raznih drugih nečistoća i štetnih uticaja; radno o., odijelo koje svaki radnik treba da ima pri radu kao svoje, bez obzira na vrstu zaposlenja. R. O. Treba da štitti radnika od svih mogućih spoljnih zagađenja i oštećenja površine kože. R. O. ili kobinezon treba da bude izrađeno od solidnog materijala, da odgovra proporcijama tijela, da se lako pere, da se dobro priljubljuje uz tijelo, da je propustljivo za vazduh i da djeluje estetski. U izvanrednim slučajevima, prema vrsti posla, radno odijelo treba da štiti tijelo i protiv prekomjerne toplote, hladnoće, vlage, protiv prašine i masnih materija i da je postojano prema kiselinama. Radnice, pored radnog odijela, treba redovno da nose kapice od dobrog materijala koje im potpuno pokrivaju kosu da bi ih zaštitile od nesrećnih slučajeva i od zagađivanja kose produktima kojji nastaju pri radu. |
|
| Odloženi primarni šav rane |
V. sutura |
|
| Odmor |
Niz mjera za vraćanje radne sposobnosti izgubljene radom. Može biti pasivni (uzdržavanje od svake aktivnosti) i aktivni (bavljenje drugim radom, rekreacija i sl.). To, kao i dužina odmora, zavisi od karaktera rada, stanja organizma, ishrane i sl. Rad u prisilnom položaju tijela, kao i jako intenzivni i naporni rad traži češće odmore u toku rada, pored onog polučasovnog koji se određuje zakonskim propisima, najčešće usljed osmočasovnog rada, za vrijeme koga se obično i objeduje. Astenizovane osobe, radnički podmladak i žene, posebno kad su one u periodima specifičnim za njihov pol, treba da imaju češće i duže odmore i u toku rada i poslije završenog posla. Odmor u toku rada treba da se obavlja u prostorijama ili na nekom drugom mjestu s dobrim higijenskim uslovima. Vrijeme odmora sprovodi se u aktivnom odmoru, uz neku laku društvenu igru, već prema potrebama i vrsti rada, uz muziku ili pjesmu, ili u pasivnom odmoru, sjedeći ili čak i ležeći. Higijenski je opravdano da se za puni odmor ne rezerviše samo nedelja nego i subota po podne ili cijela subota, ili koji drugi dan u nedelji, zavodeći tako petodnevnu radnu nedelju, odnosno 40-časovnu. Za puno odmaranje i osvježenje cijelog organizma od velikog je značaja godišnji odmor. Dužinu odmora regulišu: vrsta rada, pol i starost; on ne može biti kraći od 10 do 14 dana a za starije radnike i službenike od 3 nedelje do mjesec dana. |
|
| Odojče |
Dijete od rođenja do navršene prve godine života, tj. dok se hrani na grudima svoje majke ili dojilje ili se hrani mlijekom. |
|
