| parodist |
(grè. parodia) pisacparodija; ismjehivaè |
|
| parodontide |
(grè. para, odusgen. odontoszub) med. izrasline na desnima koje izazivaju jak bol |
|
| paroftalmija |
(grè. para, ofthalmosoko) med.upala oènih kanala |
|
| paroh |
(lat. parochus) sveæenik koji je starješina jedne parohije |
|
| parohija |
(lat. parochia, grè.paroikia stanovanje kao tuðinac na nekom mjestu bez prava graðanstva) "tuðina"; izraz kojim su kršæanske opæine same sebe nazivale smatrajuæi se tuðincima u ovome svijetu; podruèjekoje se nalazi pod upravom jednog sveæenika, paroha, a |
|
| parohijani |
(lat. parochiani) mn.vjernici koji pripadaju jednoj parohiji |
|
| parohijski |
(lat. parochialis)koji pripada parohiji, kojise tièe parohije; parohijska crkva glavna crkva jedne parohije; parohijski sveæenik v. paroh |
|
| paroksitonon |
(grè. paroxytonon) ugrèkoj gramatici: rijeè kojaima oštar akcent (akut) na pretposljednjemslogu, npr. légo, famo |
|
| paroksizam |
(grè. paroxysmosogorèenje;pooštrenje) zaoštrenost, pooštrenost; med. pojaèavanje karakteristiènih simptomaneke bolesti, pogoršanje koje nastupa iznenada i do krajnjih granica (npr. kod neuralgiènih,epileptiènih i dr. nastupa); pren. najviši stupanj bola, |
|
| paroksizmalan |
(grè. paroxysmos,lat. paroxysmalis) koji se javlja u žestokim napadajima, napadajni, nastupni |
|
| parola |
(fr. parole, tal.parola, lat. parabola, grè. parabole) prvobitno: pouèna izreka; zatim: rijeè, govor; obeæanje,èasnarijeè; voj. rijeè koja služi za prepoznavanje, lozinka |
|
| parole d' honneur |
èit. parol d' oner (fr.) èasna rijeè |
|
| paromeoza |
(grè. paromoiosisusporeðivanje) retorièkafigura: izjednaèavanje dijelova jednoggovora koji dolaze jedan za drugim |
|
| paromologija |
(grè. paromologia)prividnopriznanje, prividno popuštanje, lažno slaganje |
|
| paron |
(tal. patrono)gospodin, gospodar, brodovlasnik; zaštitnik, pokrovitelj |
|
