| pasivist |
(lat. pati trpjeti,patiti, passus) pristaša pasivizma |
|
| pasivitet |
(lat. passivitas)ponašanje ili stanje nerada,nedjelatnost, nedjelovanje, nerad,neprotivljenje; kem. pasivitetželjeza stanje željeza kad ga uronimo u salitrenu kiselinu pa se pokrije slojem oksida i nakon toga postajenepristupaèno utjecaju kiseline |
|
| pasivizam |
(lat. pati trpjeti,patiti, pasivus koji trpi, koji ne radi) stanje nerada, nedjelatnosti,nesuprotstavljanja, neotpora; fil. shvaæanje da život pojedinca, naroda i cijelog èovjeèanstva ne ovisi ovolji pojedinaca i skupina, buduæi da ga smatra proizvodom ne |
|
| pasivna rezistencija |
V. v pod pasivanpasivnost |
|
| paškanat |
(lat. pastinaca) bot.biljka pastrnjak(štitarka sa žutim cvjetovima, služi kao zaèin) |
|
| paskvil |
(tal. pasquillo)podrugljiv spis na neèiji raèun, javna uvreda ili kleveta putem spisa, slike i si. èiji jepisac nepoznat |
|
| paskvilant |
(tal. pasquillo) pisacpaskvila |
|
| paskvilantski |
(tal. pasquillo) uobliku paskvila, tj.uvredljiv, klevetnièki (a nepotpisan) |
|
| paskvilirati |
(tal. pasquillo)pisati (ili: sastavljati) paskvile |
|
| pasma |
(grè. pasma, passoposipam) med.lijek koji se posipa po oboljelom mjestu |
|
| pasmandžija |
(tur. pazvant) noænistražar,noæobdija |
|
| PAŠNJAK |
travnata poljoprivredna površinakoja služi za napasanjestoke. Biljne vrste prilagođene su paši, pa imaju jaku sposobnost obnavljan ja (regeneracije) i otporne su na gaženje.Zbog ispaše je otežan rast drveća i grmlja. |
|
| pasometar |
(lat. passus korak,grè. metronmjerilo, mjera) instrument za brojenje koraka |
|
| pasoš |
(njem. Pass , fr.passeport) v. pasaport |
|
| pašovati |
(tur.) biti paša,upravljati pašalukom; pren. raditi bezobzirno i samo po svojoj volji, biti samovoljan,ponašatise kao paša |
|
