| radar |
(engl. skraæeno:radio detecting and ranging radio koji otkriva i odreðuje toèno mjesto u prostoru) ureðaj koji emitiranjemultrakratkih radio valovaotkriva èvrste predmete na velikoj udaljenosti u zraku, vodi ili na kopnu |
|
| RADAR |
elektronski uređajza opažanje i određivanjepoložaja objekata (predmeta) na zemlji, moru i u zraku pomoću odbijanjaelektromagnetskih valova (mjerenjem vremena potrebnog da se vrati odbijeni val). Ima široku primjenu u orijentaciji, posebno u navigaciji. |
|
| raddolcendo |
èit. radolæendo(tal.) glaz. blago, ljupko,umiljato |
|
| raddoppiamento |
èit. radopijamento (tal.) glaz.udvostruèavanje |
|
| raddoppiato |
èit. radopijato(tal.) glaz. izraz koji znaèi da nešto treba dvaput svirati ili pjevati |
|
| radesiga |
(dan. radesyge) med.veoma teškabolest, slièna gubavosti (u Norveškoj, Švedskoj, Islandu i dr.) |
|
| radi (a) |
(njem. Rad kotaè)kotaèiæ za rezanje tijesta |
|
| radicirati |
(lat. radicari) ukorijeniti, uhvatiti korijen; svesti, vratiti na osnovu, poèetak ili podrijetlo; osnovati, zasnovati, postaviti na èvrste i sigurneosnove; mat. izvaditi korijen nekog broja,korjenovati |
|
| radiestezija |
(lat. radium, grè.aisthanomaiosjeæam) noviji naziv za sposobnost da se, pomoæu tzv. vilinskih rašalja i sliènihmehanièkih naprava, otkrivaju podzemne vode, izvori, rude i si. |
|
| radiestezist |
onaj koji se baviradiestezijom |
|
| radij |
(lat. radium, radiuszrak, radiare zraèiti) kem. element koji su otkrili supruzi P. i M. Curie (1898.) u uranovoj rudaèi, atomska težina 225,97, redni broj 88, znak Ra,radioaktivan; javlja se kao raspadni proizvod urana u svima uranovim mineralima |
|
| radijacija |
(lat. radiatio) fiz. zraèenje |
|
| RADIJACIJA |
V. v ZRAČENJE |
|
| radijalan |
(lat. radialis)zrakast; koji se odnosi naradijus, koji ide u smjeru polumjera |
|
| radijan |
(lat. radius polumjer)mat. luk kruga èija je dužinajednaka s polumjerom; središnji kut krugakoji leži pod takvim lukom |
|
