| vulfenit |
vrsta rude, žuti mineral od kojega se dobiva molibden (ime po austrijskom minerologu Wulfenu) |
|
| vulgaran |
(lat. vulgaris opæi, svakidašnji) nizak, prostaèki |
|
| vulgaritet |
(engl. vulgaritas) obiènost, prostaštvo, prostota, niskost; prostaèki naèin izražavanja; vulgarnost |
|
| vulgarizacija |
(lat. vulgarisatio) pretjerano pojednostavnjenjenje; èinjenje opæim, zajednièkim, èinjenje da bude svima razumljivo |
|
| vulgarizirati |
(lat. vulgare uèiniti opæim, opæepoznatim, vulgarisare) pojednostaviti nešto; uèiniti nešto opæim, zajednièkim, objasniti, uèiniti da nešto bude svima razumljivo; vulgirati |
|
| vulgarnost |
V. v vulgaritet |
|
| Vulgata |
(lat.) latinski prijevod Sv. pisma koji je Katolièka crkva priznala kao autentièan na Tridentskom crkvenom saboru 1546. |
|
| vulgo |
(lat. vulgo) pril. kod naroda, u narodu; uopæe, obièno, u obiènom životu, narodski, jezikom obiènog svijeta, jednostavno reèeno |
|
| vulgo quaesitus |
èit. vulgo kvezitus (lat.) prav. bludnièino dijete |
|
| vulgus |
(lat.) narod, puk, svjetina, gomila |
|
| Vulgus vult decipi, ergo decipiatur |
(lat.) Svjetina želi biti prevarena, neka dakle i bude prevarena |
|
| vulkan |
(lat. vulcanus) geol. mjesto na Zemlji gdje je ona toliko duboko otvorena da iz njezine vrele unutrašnjosti' mogu izbijati na površinu tople pare i plinovi, vruæ pepeo, usijano kamenje i otopljene stijene; vatreni brijeg (naziv po bogu Vulkanu) |
|
| Vulkan |
(lat. Vulcanus) mit. staroitalski bog vatre (osobito njezine razorne snage) i metalskih radnika ili kovaèa, s radionicom u vulkanu Etni; sin Jupitera i Junone, Venerin muž (odgovara grèkom Hefestu) |
|
| VULKAN |
otvor na površini Zemlje kroz kojiiz njezine unutarnjosti izbija tekuća masa (magma koja se na površini zove lava), različitiplinovi i pepeo. Najčešće ima oblik stožastog uzvišenja (vulkanska kupola ili stožac) na vrhu kojegaje ljevkasta udubina (krater) unutar koje je grotlo. Vulkani se dijele nažive (ili aktivne) i ugasle vulkane. |
|
| vulkanisti |
(lat. vulcanus) mn. geol. pristaše teorije da je Zemlja svoj današnji oblik dobila djelovanjem vatre (suprotno: neptunisti); prid. vulkanistièki |
|
