anafora |
(grč. anafora) poet.figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice, npr.: Mila kano si nam slavna, mila si nam ti jedina, mila kuda si nam ravna, mila kuda si planina; (usp. epifora); med. izbacivanjekašljanjem ili povraćanjem; astr. poja |
|
anafrodit |
(grč.anafroditos) med. onajkoji nije sposoban oploditi |
|
anafrodizija |
(grč. an, afrodisialjubavnouživanje) med. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona |
|
anafrodizijaci |
(grč. an,afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. med. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnognagona |
|
ANAFRODIZIJAK |
(grč. an — ne; afrodisl.s — koji se odnosl.na tjelesno uživanje),sredstvo za smirivanje spolnog nagona. U svojoj ambivalentnosti prema spolnim potrebama čovjek je odavna nastojao danađe sredstva kojima ćepojačati svoj spolni nagon (v. Afrodizijak), aistov |
|
ANAFTIS |
(pers. Anahita), azij. boginja plodnosti koju su slavili u staroj Persl.i, Armenijii Kapadokiji, kao posle Veneru (v.) u Rimu i Afroditu (v.) uGrčkoj. Sveštenice boginjeA. poticale iz najuglednijih porodica i morale su se podavati hramskoj prostituciji(v. |
|
anagke |
V. vananke |
|
anaglifi |
(grč.anaglyfa) v. anagliti |
|
anagliptika |
(grč. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefnih ukrasa, slika i sl. |
|
anaglipti |
(grč. anaglypta) mn. umj. polureljefni umjetnički radovi; anaglifi |
|
anagnosti |
(grč. anagnostes)mn. školovanirobovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ilipredavači po boljim kućama; u starije kršćansko vrijeme: oni koji su zavrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma |
|
anagnostici |
(grč. anagnostes) mn.pjesnicitragičari koji su svoja djela pisalisamo za čitanje, a ne za prikazivanje |
|
anagnozma |
(grč. anagnosma)štivo |
|
anagoga |
(grč.anago) uzdizanje; zaključivanje na nešto općenito ili duhovno; alegoričnotumačenje Biblije (usp. anagogija); med. iskašljavanje krvi, izbacivanje krvi |
|
anagogija |
(grč. anago vodimgore) tajni smisao, alegorično značenje; oduševljenje, uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. |
|