| belelaks |
trg. vrsta istočnoindijske svilene tkanine, slične taftu |
|
| belemniti |
(grč. belemnon oružje koje se baca, strijela) geol. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede |
|
| Belerofont |
mit. sin Glaukov, unuk Sizifov; uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru |
|
| belesprit |
čit. belespri (fr.) lijep duh, tj. pametan i duhovit čovjek |
|
| beletrist |
(fr. belles lettres, belletriste) onaj koji piše beletristiku, zabavni pisac |
|
| beletristika |
(fr. belleslettres književnost) lijepa književnost; ona grana literature koja ne služi ni vjerskim, ni znanstvenim, ni praktičnim ciljevima, dakle pjesništvo u stihu i prozi, zabavna književnost svake vrste, feljton, estetska i književna kritika |
|
| belfrid |
(engl. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) |
|
| belikozan |
(lat. bellicosus) ratoboran, ratnički |
|
| belkanto |
(tal. bel canto) glaz. lijepo pjevanje; glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju |
|
| belle époque |
čit. bel epok (fr.) lijepo razdoblje, doba ljepote, razdoblje početkom 20. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote"; usp. larpurlartizam |
|
| belle humeur |
čit. bel imer (fr.) dobro raspoloženje, dobra volja |
|
| bellum civile |
(lat.) građanski rat |
|
| bellum internecinum |
(lat.) rat do istrebljenja, uništenja |
|
| bellum omnium contra omnes |
čit. belum omnijum kontra omnes (lat.) rat sviju protiv svih, sveopći rat; fil. prvotno, prirodno stanje čovječanstva, prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) |
|
| belmontin |
kem. čist parafin koji se dobiva od petroleja; upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća |
|
