| BRAK U LUTEROVOM UČENJU |
stavovi vjerskog reformatora Lutera (Luther, 1483—1546)prema problemima braka.Za razliku od katoličke crkve L. je imao sasvimrealan stav prema ljudskoj spolnosti. Spolni nagon smatrao je prirodnom sl.om kojoj se ne treba opirati. Kako je boga priznavao st |
|
| BRAK U SAD |
karakteriše činjenica dažena daje ton bračnomživotu, budući da je u većini slučajeva isključivo domaćica. Uz visok stupanj mehanizacije i automatizacije kućanstva ne ispunjava joj briga za domaćinstvo i vaspitanje djece sve vrijeme. Zato se često osjećaus |
|
| BRAK U STARIH GERMANA |
osnivao se u početku na otmici žena (v.). Ponekad bibraća zajedno otela neku djevojkui onda je dijelili kao ženu. Kasnije su sebi kupovali ženu. Uz takvu poliandriju (v.), koja jebila ostatak matrijarhata(v.), postojala je među imućnim Germanima i poligin |
|
| BRAK U STARIH GRKA |
za ženu je bio stvarno monogaman (v.), a za muškarca samo formalno monogaman, a u stvari poligin (v.).Muškarac je u kući, doduše, imao samo jednu ženu, ali je više njih imao izvan kuće. Ljudska vrijednost supruge sve jeviše opadala; supruga sepretvarala u |
|
| BRAK U STARIH INDIJACA |
imao je trojaku svrhu: ljubavno uživanje, rađanje potomstva i ispunjavanje svetedužnosti. Indijci su vjerovali da na drugom svetu neće naći mira ako na ovome nisu ostavili sl.a ili ako kćerkinisu našli muža. Postojali su propisl. čemu treba voditi računa |
|
| BRAK U STARIH VAVILONACA |
podaci o tome u zakoniku kralja Hamurabija (1729 1686p.n.e.) koji je pronađenuklesan na 2,25 m visokom stubu od crnog kamena. Tamo su upisane i ove odredbe: Ako se kooženi, a žena mudade sluškinju te ova ima djece, a muž hoće da sebi uzme još neku drugu i |
|
| BRAK U ŽIVOTINJA |
saznanje mnogih zoologa i zoopsl.ologada i u životinjskom carstvu postoje svi oblici braka koji su poznati međuljudima. Niže životinjske vrste žive gotovo bez izuzetka u seksualnom promiskuitetu(v.). Ipak je Forel (v.) dokazaoda među mravima postoji polia |
|
| brakadabra |
(bracadabra) v. abrakadabra |
|
| BRAKIČNA VODA |
V. v BOČATA VODA |
|
| BRAKOLOMSTVO |
izraz za preljubu (v.) koji iščezava. Brakolomstvo se, naročito ženino, u srednjem v. strogo kažnjavalo, a u nekim se krivičnim zakonodavstvimajoš i danas kažnjava. |
|
| brakonijer |
(fr. braconnier) zvjerokradica, krivolovac; čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji; lovokradica, prekršitelj zakona o lovu |
|
| BRAKPAROVA |
v Brak. |
|
| brakteja |
(lat. bractea list) bot. zaštitni, pokrovni list na biljci |
|
| Bramahova brava |
sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču, engleskom mehaničaru Bramahu, 17491814) |
|
| Bramahova preša |
fiz. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom; v. Bramahova brava |
|
