| hebetirati |
(lat. hebetare)otupiti, zatupiti; zaglupiti, zaglupljivati; hebetudo visus èit. hebetudo vizus(lat.) med.slabost vida; hebetudo mentis (lat.) med. slaboumnost; hebetudo sensus èit. hebetudo senzus(lat.) med.otupjelost, oslabljenost osjetila |
|
| hebraicitet |
(lat. hebraicitas)poznavanjehebrejskog jezika; osobitost hebrejskog jezika |
|
| hebraizam |
(lat. Hebraeus Židov)starija židovskareligija (za razliku od mlaðe,judaizma); osobitost židovskog jezika;židovski karakter i naèin mišljenja |
|
| hebraizam |
hebrejski izraz unekom nehebrejskomjeziku |
|
| hebrajika |
pisana djela ohebrejskom jeziku i kulturi; |
|
| Hebrej |
Židov |
|
| hec |
(njem. Hetze hajka)zanimljiv dogaðaj; šala, glupost |
|
| Hectora quis nosset,si felix Troia fuisset |
èit. Hektora kvis noset, si feliks Troia fuisset(lat.) Tko bi znao za Hekotra, da je Troja bila sretna (Ovidije), smisao izreke je da veliki dogaðaji raðajuvelike ljude |
|
| hedipatija |
(grè. hedys sladak,pathos osjeæaj,èuvstvo) 1. osjeæaj slasti (ugode), ugodnost, udobnost; 2. odanost ugodnom i raskošnomživotu, sladostrasnost |
|
| hedizma |
(grè. hedysma zaèin)farm. sredstvoza razrjeðivanje i zaslaðivanje lijekova |
|
| hedonal |
(grè. hedonezadovoljstvo, ugoda) med. neškodljivo uspavljujuæe sredstvo |
|
| hedonija |
(grè. hedonezadovoljstvo, ugodnost) med. bolesna veselost, bolesna razdraganost |
|
| hedonisti |
(grè. hedone) fil.pristaše hedonizma |
|
| hedonizam |
(grè. hedone zadovoljstvo, ugodnost) fil. teorija koja smatra da je osjetilno uživanje i zadovoljstvo najvišedobro i, prema tome, pobuda i svrha,motiv i cilj cjelokupnog našeg djelovanja;usp. epikurejizam |
|
| HEDONIZAM |
(grč. hedone — naslada), predstava o životu, filozofski smjer koji raznauživanja smatra osnovnimsmislom ljudskog bivstvo van ja. U spolnom životu H. se ispoljava u nastojanju čovjeka da u odnosuspolova doživi što više užitka uza što manje obaveza i odgovo |
|
