| herbartijanizam |
filozofija, psihologija i pedagogija njem. filozofa J. F. Herbarta(17761841) |
|
| herberg |
(njem. Herberge)sklonište; prenoæište, noæište, svratiste; loš stan |
|
| herbicidi |
(lat. herba biljka,caedere ubiti, cecidi) mn. kem. pripravci za uništavanje korova i drugog štetnog i nepoželjnog raslinja (odlikuju se time što njihovo veoma jako otrovno djelovanje nimalo ne šteti ostalim biljkama, npr. žitaricama, a potpuno uništava ko |
|
| herbivore |
(lat. herba biljka,vorare jesti,žderati) zool. biljožderi, biljojedi |
|
| herbozan |
(lat. herbosus)travnat, bogat travom |
|
| herc |
(njem. Herz) 1. srce;na kartama: karta sa slikom srca, adut |
|
| herc |
2. fiz. jedinica zamjerenje frekvencije izmjeniènih struja: broj titraja u jedinici vremena (naziv po izumitelju, njem. fizièaru H. R. Hertzu, 18571894); usp. frekvencija |
|
| herc(e)nbreher |
(njem. Herz srce, brechen lomiti)lomitelj ženskih srdaca, tj. veliki zavodnik |
|
| hercanfal |
(njem. Herz srce,Anfall napadaj)med. srèani grè |
|
| herceg |
(njem. Herzog)vojvoda; usp. hercog |
|
| hercig |
(njem. herzig, Herz)mio, umiljat,dražestan, lijep, krasan |
|
| hercija |
(lat. hercia)trokrak crkveni svijeænjak |
|
| HERCINSKA OROGENEZA |
nabiranje u mlađem dijelupaleozoika (karbon i perm) kojim su nastala gorja Velike Britanije, središnje Francuske, Njemačke,Češke, Ukrajine, te Ural u Rusiji. |
|
| hercklopfh |
(njem. Herz srce, klopfen kucati, lupati)lupanje srca uzrokovano strahom iliuzbuðenjem |
|
| hercog |
(njem. Herzog,starovisokonjem. heri vojska, zogo = lat. dux) vojvoda (nekada vladarska i najviša plemiæka nasljedna titula kod Nijemaca) |
|
