| hidroptici |
(grè. hydrops gen. hydropos vodena bolest) mn. med. sredstva, lijekovi protiv vodene bolesti |
|
| hidrorahis |
(grè. hydor, rachishrptenjaèa)med. vodena bolest hrptenjaèe |
|
| hidroreja |
(grè. hydor, rheoteèem, curim)med. istjecanje vode, vodoteèina |
|
| hidrorhis |
(grè. hydor, orchis sjemenik) med. vodena bolest sjemenika (muda) |
|
| hidrosaharoza |
(grè. hydor, sakcharonšeæer,sok iz bambusove trske) zašeæerena voda |
|
| hidrosfera |
(grè. hydor, sfairakugla) geom.vodeni Zemljin omotaè, sva voda na površini Zemlje (èije dvije treæine pokriva) |
|
| HIDROSFERA |
vodeni omotač Zemlje koji objedinjuje oceane,mora, tekućice i stajaćice. Obuhvaća svu vodu na Zemlji bez obzira u kakvom je agregatnomstanju; od dubokog podzemlja do viših slojeva atmosfere. |
|
| hidroskop |
(grè. hydor, skopeo gledam) 1. vodeni sat; 2. pronalazaè izvora |
|
| hidroskopija |
(grè. hydor, skopeopromatram) 1. v. hidatoskopija; 2. ispitivanje vode s obzirom na njezine sastojke |
|
| hidrostatièni |
(grè. hydor, statikoskoji zaustavlja;vièan mjerenju težine) koji se tièe hidrostatike; uzrokovan, izazvan tlakom vode; hidrostatièna preša ureðajkoji ravnomjerno prenosi vanjski tlakkroz tekuæine, služi za vršenjevelikih pritisaka malom snagom; hidrostati |
|
| hidrostatika |
(grè. hydor, statike)fiz. diohidromehanike koji prouèava ravnotežu tekuæih tijela |
|
| hidrotahimetar |
(grè. hydor, tachysbrz, metronmjera, mjerilo) sprava za mjerenje brzine vode |
|
| hidrotehnika |
(grè. hydor, technike)znanosto graðevinarstvu u vodi, o vodogradnji, tj. o radovima na reguliranju rijeka ipotoka, o kopanju kanala radi melioracije zemljišta (poljoprivednahidrotehnika), o izgradnji luka i osposobljavanju rijeka za promet (prometna hidro |
|
| hidroteka |
(grè.hydor, theke kutija,spremnica)zool. hitinski omotaè proširen uobliku èašice oko pojedinihhidranatau koji se hidrant može uvuæi |
|
| hidrotekt |
(grè. hydor, tektonstruènjak) hidrotehnièki inženjer |
|
