intenzivirati |
(lat. intenderezategnuti, napregnuti) uèiniti, uèiniti jaèim, pojaèati, pojaèavati |
|
INTENZIVNAPOLJOPRIVREDA |
način poljoprivredneproizvodnje pri kojemu se po jedinici iskorištavane površine ulažu relativnovelika sredstva i postižu veći prinosi. |
|
intenzivnost |
V. v intenzitet |
|
intenzivum |
(lat. intensivum se.verbum)gram. glagol koji oznaèava pojaèavanje radnje drugog glagola, npr. "prisluškivati"od "slušati" |
|
inter |
(lat.) prijedlog, pojavljuje se kao predmetak u složenicama sa znaèenjem: meðu, izmeðu, za vrijeme |
|
inter arma silent leges |
(lat.)navod iz Ciceronovoggovora Za Milona (Pro Milone, VI, 10): "Podoružjem šute zakoni",tj. u ratu ne vrijede nikakvi zakoni osimzakona vojne sile |
|
inter arma silent musae |
èit.inter armasilent muze (lat.) "Kad oružje govori, muze šute", tj. gdje se ratuje, ne razvija seumjetnost i znanost |
|
inter canem et lupum |
èit. inter kanem et lupum (lat.) izmeðu psa i vuka, tj. naveèer kad se paspušta s lanca, a vuk se u tami šulja dosvog plijena |
|
inter jocos et seria |
èit. inter jokos et seria (lat.) izmeðušaljivog i ozbiljnog |
|
inter pocula |
èit. inter pokula (lat.) "pri èaši" (vina) |
|
inter praesentes |
èit. inter prezentes (lat.) meðu nazoènima |
|
inter vivos |
(lat.) meðu živima, za života; prav.zaživotni, npr. posao: ugovor, testamentitd. |
|
interamnij |
(lat. inter izmeðu,amnis rijeka)podruèje izmeðu dviju rijeka, meðurijeèje |
|
interartikularni |
(lat.interarticularis) koji se nalazi meðu zglobovima, meðuzglobni |
|
intercelularni |
(lat. inter, cellulastanica)fiziol. meðustanièni, koji se nalazi izmeðu tkivnih stanica životinjskog tijela, npr. intercelularniprostori zrakom ispunjeni prostori izmeðu stanica; intercelularna supstanca tvar koja se nalazi izmeðu stanica i koja ih spaja |
|