| liberacija |
(lat. liberale osloboditi,liberatio) osloboðenje, puštanje na slobodu; proglašenje nedužnim na sudu |
|
| liberal |
(lat. liberalis)èovjek slobodouman i napredan; èlan liberalne stranke |
|
| liberalan |
(lat. liberalis), slobodouman, koji nema predrasuda, napredan, slobodnjaèki, plemenit,blag, dobroæudan; darežljiv |
|
| Liberalije |
(lat. Liberalia) svetkovina u èastbožanstva Libera; tom su prilikom rimskimladiæi proglašavani punopravnimgraðanima i primali mušku togu (togavirilis) |
|
| LIBERALIJE |
(lat), starorimske svetkovine u častboga plodnosti Libera, nakojima su mladići primali muževne toge iupisl.ali se u popis građana (v. Inicijacija). |
|
| liberalistièki |
(lat. liberalis)slobodoumanna nezgodan i štetan naèin |
|
| liberalitet |
(lat. liberalitas) slobodoumno iplemenito mišljenje, slobodoumnost;plemenitost; darežljivost |
|
| liberalizam |
(lat. liberalismus)slobodoumnijipolitièki pokret; koncepcija kojazastupa odreðene napredne reforme, npr. moderni liberalizam u SADu zahtijeva smioniji razvoj državnog kapitalizma |
|
| liberalizirati |
(fr. libéraliser)uèiniti slobodoumnim, staviti na slobodoumne temelje; pokazivati se (ili: ponašati se) kao slobodouman i napredan èovjek |
|
| liberator |
(lat. liberator) oslobodiltelj,leteæautvrda, vrsta velikih zrakoplova bombardera u Sjedinjenim Amerièkim Državama(u Drugom svjetskom ratu) |
|
| liberatorij |
(lat. liberatorium)v. apsolutorij |
|
| libero |
(tal.) šport, unogometu: slobodnjak, igraè koji nema poseban zadatak, veæ se mora naæi gdje je god to potrebno |
|
| Libertas |
(lat. Libertas) mit.božica slobode kod starih Rimljana |
|
| liberte |
(fr. liberté)sloboda; liberté, egalité, fraternité èit. liberte, egalite, fraternite (fr.)sloboda, jednakost bratstvo; glasovita lozinka Francuske revolucije, koju je iznio u lipnju 1793.Klub Cordeliers; ona je bila i službeno geslo Druge republike (18481 |
|
| liberticid |
(lat. liberticidus)onaj koji ubijaslobodu, ubija slobode, tj. onaj koji ruši ili ukida slobodu |
|
