| parafernalno imanje |
prav. v. parafernalije |
|
| PARAFILIJA |
(grč. para — mimo, protiv; filein — voljeti),izraz kojim Stekl (v.) naziva sve perverzije (v.). |
|
| parafimoza |
(grè. para, fimoo uvezem, stegnem) med. oteklina i, zbog toga, sužavanje gornje kožice muškog spolnog uda; španjolski ovratnik |
|
| parafin |
(fr. paraffine, lat.parum malo, affinis srodan; naziv dao njemaèki kemièar K. von Reinchenbach) kem. mješavina èvrstihugljikovodika, nalazi se kao sastojak petroleja, dobiva se osobito destilacijom nekihvrsta smeðegugljena, treseta i bituminoznih škriljev |
|
| parafinski škriljevci |
mn. v. parafin |
|
| parafinsko ulje |
ulje koje sadrži parafin |
|
| parafirati |
(fr. parafer) naèiniti umjesto punog potpisa svoj uobièajeni znak, skraæeno se potpisati (v. paraf) |
|
| parafiza |
(grè. parafysis sporedan izdanak) bot. u plodonosnom tijelu odreðenih gljiva: sterilna vlakna koja stoje pokraj vlakana u kojima su spore |
|
| parafonièan |
(grè. para, fone glas) koji ima ružan, neskladan zvuk |
|
| parafonija |
(grè. para, fone glas) med. poremeæaj u glasu koji se sastoji u tome što se, pored pravog glasa, èuje još jedan sporedan glas |
|
| parafonist |
(grè. para, foneglas) supjevaè,zborski pjevaè; prvi pjevaè, predvodnik u pjevanju |
|
| parafora |
(grè. parafero,paraforeo prinosim) med. ludilo malog stupnja, suludost, sumanutost |
|
| parafrast |
(grè. parafrastes)opisivaè, preprièavatelj,onaj koji objašnjava neki tekst opisnopojednostavljujuæi ga preprièavanjem |
|
| parafrastièan |
(grè. parafrazomai) opisan, koji objašnjava, koji preprièava; perifrastièan |
|
| parafraza |
(grè. parafrasis)ret. opisno iskazivanje neèega u cilju bolje razumljivosti, preprièavanje; kao ret. figura: iskazivanje neke predodžbe ne jednom, njezinom rijeèju, nego s više drugih rijeèi koje jasno iznose njezina najvažnija svojstva, npr. preselio se |
|
