| paša |
(perz. badišah, basa)upravitelj pokrajine u Turskoj; državni savjetnik; ugledan vojskovoða, vojvoda; titula velikodostojnika u Turskoj; kod nas, u prenesenom smislu: samovoljani bezobziran gospodar koji radi štogod hoæe |
|
| pasabl |
(fr. passable)prilièan, poprilièan,podnošljiv, osrednji |
|
| pasada |
(fr. passade)prolazak, kratak boravak u jednom mjestu pri putovanju, obdanica; u maèevanju: pokret u smjerunaprijed; kratak prohtjev, prolazna ljubav; šport, jahanje tamoamo stalno na istoj, jednako dugoj liniji |
|
| pašaluk |
(tur.) podruèje kojimupravlja paša;èin i zvanje paše |
|
| pasan |
zool. vrsta divlje koze (antilope) u perzijskim planinama |
|
| PAŠANAC |
pašenog, paša, muž ženine sestre. |
|
| pasant |
(fr. passant) putniku prolazu, prolaznik; pasanti mn. vrpce kroz koje se provlaèe èasnièke naramenice (epolete) |
|
| pasaport |
(fr. passeport) putnaisprava zaslobodno putovanje, putovnica |
|
| pasara |
(tal.) 1. laðica,èamèiæ; 2. zool. vrsta ribe (lat. Platessa passer) |
|
| Pasaremos |
(šp.) Proæi æemo geslo španjolskih revolucionara u vrijeme graðanskog rata (19361939) |
|
| pasarile |
(fr. passarilles, šp.uva pasa) mn.suho grožðe u Španjolskoj i Francuskoj |
|
| pasati |
(fr. passer, tal. passare) 1. proæi, minuti, npr. vrijeme je pasalo (u sjevernojDalmaciji) |
|
| pasati |
(njem. passen, tal.passare) v. pasirati |
|
| pasati |
(tal. passare) 2. mn.stalni prizemni vjetrovi koji pusu na svima morima, od 30 stupnjeva sjeverne i južne zemljopisneširine prema ekvatoru i imaju na Sjevernoj polutki sjeveroistoèni, a na Južnoj jugoistoènismjer; njihovu pojavu izaziva stalno postojanje |
|
| PASATI |
planetarni vjetrovi koji pusu iz suptropskih prostora visokog tlakaprema ekvatorskom područjuniskog tlaka. Zbog Zemljine rotacije na Sjevernoj polutki pusu sasjeveroistoka, a naJužnoj s jugoistoka. |
|
