primator |
(lat. primus prvi) gradski naèelnik |
|
primaža |
(fr. primage) pom.novac ili premija koju, u odreðenim sluèajevima, utovaraè robe plaæa kapetanu broda, npr. kad hoæe da mu roba brže putuje |
|
primbrojevi |
brojevi koji se ni sjednim drugimbrojem, osim broja 1, ne mogu dijeliti bez ostatka, npr. 7, 11, 13, 17, 19, 23, itd. |
|
primicije |
(lat. primitiae prvi plodovi; prvi pokušaj) 1. mn. prvi plodovi; 2. kod katolika: prva misa koju služi novozareðenisveæenik, tzv. mlada misa |
|
primipara |
(lat.) žena koja jeprvi put rodila,prvorotkinja; usp. multipara i nulipara |
|
PRIMIPARA |
(lat. primus— prvi, parere — roditi), v. Prvorotka. |
|
primitivan |
(lat. primitivus)prvobitan, izvoran, osnovni; nepotpun, poèetnièki, koji sadrži samo ono što je najnužnije,jednostavan, obièan, prost; duhovnoslabo razvijen, nekulturan, koji je na niskomstupnju |
|
primitivci |
(lat. primitivusprost, nepotpun,poèetnièki) 1. prosti, jednostavni, nekulturni ljudi; 2. slik. naziv za talijanskeslikare prije renešanse, bili su još neuki i naivni, dalekood znanja velikih renesansnih majstora (usp. primitivizam 2.) |
|
primitivizam |
(lat. primitivus) 1. v. primiti vnost; 2. slik. tehnika primitivaca |
|
PRIMITIVNE RELIGIJE I SPOLNOST |
udio spolnosti u postanku i razvitku prvobitnih prirodnih i mnogobožačkih religija. Primitivne religije osnivaju se naraznim zabranama (v. Tabu), tj. propisl.a koji su uređivali odnose međupripadnicima prvobitne zajednice. Te su zabrane ograničavale i spo |
|
primitivni živac |
zool. živèana stabla koja izlazeneposredno iz mozga ili leðnemoždine |
|
primitivnost |
(lat. primititivas) prvobitnost,izvornost, jednostavnost, prostota, nesloženost, obiènost; nerazvijenost (duhovna, kulturna itd.) |
|
primo |
(lat. primo)najprije, prvo, na prvom mjestu, prije svega; pro primo |
|
primo cantante |
(èit. primo kantante)prvipjevaè, nositelj glavne uloge u operi |
|
primo intuitu |
(lat.) na prvi pogled |
|