| prorogirati |
(lat. prorogare)odložiti, odlagati, odgoditi, odgaðati (npr. saborske sjednice);produžiti rok, npr. neke mjenice; usp. prolongirati |
|
| PROSAC |
(prosl.ac, snubok), lice kome mladoženja povjerava dužnost da organizuje prosl.bu (v.)djevojke i vodi tom prilikom glavnu reč. |
|
| proscenij |
(grè. proskenion,lat. proscaenium) prednjidio antièkog kazališta; u suvremenomkazalištu: prednji dio pozornice(izmeðu zavjese i orkestra) |
|
| prošek |
(tal. proseceo) poznato dalmatinsko desertno vino od suhog grožða, obièno bijelog (nazvano po selu Proseceo u okolici Gorizie) |
|
| prosektor |
(lat. prosector) med. lijeènik kojiobavlja seciranje lesa; takoðer: onaj koji obavlja ispitivanja seciranjem ljudskog tijela |
|
| prosektura |
(lat. prosectura)ustanova privelikim gradskim i državnim bolnicama za praktièno rješavanje zadataka iz podruèja patološke anatomije (u kojem se, dakle, obavljaju seciranja i bakteriološka ispitivanja) |
|
| prosekucija |
(lat. prosecutio) nastavljanje, produživanje; sudsko progonjenje |
|
| prosekutiv |
(lat.) naziv za padež instrumental kadoznaèuje prostorne odnose, npr. idem cestom |
|
| prosekutor |
(lat. prosecutor)pratitelj, vodiè; sudski progonitelj, tužitelj |
|
| proselit |
(grè. proselytos) v. prozelit |
|
| proseuha |
(grè. proseuchebogomolja) židovska bogomolja pokraj puteva, bunara itd.; takoðer = sinagoga |
|
| prosferomena |
(grè. prosfero) mn.med. sredstvakoja djeluju izvana |
|
| prosfiza |
(grè. prosfysisprirastanje, srastanje) med. sraslost udova |
|
| prosfora |
(grè. prosfora) upravosl. crkvi: "prinos", krušèiæ od pšeniènog brašna koji seupotrebljava za prièest i dijeli vjernicima (nafora) nakon mise |
|
| proshematizam |
(grè. proschematismos) gram.produljivanje neke rijeèi dodavanjem jednog slova ili sloga na kraju; pogrešno:prošematizam |
|
