| paricid |
(lat. parricidium)prav. ubojstvo roditelja, ubojstvo oca, majke ili roðaka; veleizdaja |
|
| paride |
(lat. paridae) zool.sjenice, ptice sliènesjenicama |
|
| parifikacija |
(lat. parificatio)izjednaèavanje,izjednaèenje |
|
| parija |
(hind. paharija)indijska kasta, pleme kojeHindusi preziru kao neèisto, plemeprastanovnika Indije koje su sanskrtska plemena pobijedila i otjerala u planine, koji se raðaju kao robovi i ponajviše služe kod tamošnjih Europljana; pren. siromašan i bijedan èo |
|
| parija |
(lat. paria se. vota jednaki glasovi) mn. isti broj glasova, jednakost u glasovima (kod izbora) |
|
| parijacija |
(lat. pariatio)oprost duga; plaæanje gotovinom; prav. usvojenje tuðeg djeteta s uvažavanjem svih prava djeteta |
|
| parijamb |
(grè. para, iambos) poet. v. pirihij |
|
| parijetalni |
(lat. parietalis)zidni; anat. tjemeni; os parietale èit. os parijetale (lat.) tjemena kost,tjemenjaèa |
|
| parimija |
(grè. paroimia) upravoslavnoj crkvi: prièa, izabrana mjesta iz starozavjetnih i novozavjetnih knjiga koja se odnose na dogaðaj koji Crkva toga dana slavi (èitaju sena veèernjici) |
|
| parir |
(fr. parure) ukras,nakit; ukrašavanje, kiæenje |
|
| parirati |
(lat. parare, fr.parer) 1. maè. odbiti udarac sablje, izmaknuti udarcu sablje; odbiti, otkloniti, sprijeèiti, zaustaviti, onemoguæiti |
|
| parirati |
(lat. parere) 2.slušati, pokoravati se |
|
| parirati |
(lat. pariare, fr.parier) 3. kladiti se, okladiti se |
|
| Pariš |
(grè. Pariš) mit. sintrojanskog kralja Prijama iHekube, u sporu izmeðu božica Here, Atene iAfrodite oko toga koja je od njihnajljepša, on dodijeli nagradu zaljepotu (Eridinu zlatnu jabuku)Afroditi; odveo je Helenu, ženukralja Menelaja, i time izazvao Troj |
|
| parisienne |
èit. parizijen (fr.) tisk. vrsta sitnih tiskarskih slova od 5 toèaka; vrsta najfinijeg katuna |
|
