sibilant |
(lat. sibilare šištati, sibilans) gram. piskavi suglasnik (c, s, z,) |
|
Sibilinske knjige |
zbirka proroèanstva i sentencija na grèkom jeziku |
|
sibilizam |
(lat. sibilare) med. v. sibilacija |
|
Sibirea croatica |
èit. sibirea kroatika (lat.) bot. "hrvatska sibireja", biljka iz porodice sibireja (pronašao je i opisao maðarski botanièar Degen) |
|
šibolet |
(hebr. schibboleth) znak raspoznavanja, lozinka u Starom zavjetu (Suci 12,6) |
|
sic |
èit. sik (lat.) tako; sic! tako!, tako piše, od rijeèi do rijeèi (obièno se stavlja u prikazima i dr. kod izraza i mjesta na koja se želi skrenuti pozornost) |
|
Sic eunt fata hominum |
èit. sik eunt fata hominum (lat.) Tako idu ljudske sudbine |
|
sic satis |
èit. sik satis (lat.) toliko je dosta |
|
sicilijana |
poet. lirska strofa od osam stihova, podrijetlom s otoka Sicilije; sicilijanski pastirski ples; glaz. pratnja za ovaj ples |
|
sicilijanska veèer |
pobuna stanovnika Palerma koji su 30. ožujka 1282. u trenutku zvonjave na veèernjicu pobili francusku posadu i time dali povoda protjerivanju dinastije Anžuvinaca sa Sicilije |
|
sideracija |
(lat. sideratio) položaj zvijezda; med. potpuno izumiranje jednog dijela tijela; sunèanica |
|
sideralan |
(lat. sideralis) zvjezdani, koji se tièe zvijezda, koji pripada zvijezdama, koji je pod utjecajem zvijezda; sideralna svjetlost bijela svjetlostpraskavog plina, upotrebljava se za projekcijske ureðaje i reflektore |
|
siderièki |
(lat. sidereus zvjezdani, sidus gen. sideris zvijezda) v. sideralan; siderièki dan vrijeme za koje zvijezda stajaæica jedanput opiše svoj krug oko polarne osi na nebeskom svodu ili vrijeme koje protekne izmeðu dviju uzastopnih gornjih ili donjih kulminaci |
|
siderit |
(grè. sideros željezo) min. željezni karbonat, željezna ruda |
|
siderizam |
(grè. sideros željezo) 2. tobožnji utjecaj kovina, vode i dr. na èovjeka; osobito: sposobnost èovjeka da osjeti gdje pod zemljom ima kovina i vode |
|