| SILA TEŽE |
sila kojom Zemlja privlači sva tijela prema svojem središtu tj. rezultantaprivlačne sile Zemljine mase (gravitacije) i centrifugalne sile zbog Zemljine rotacije. |
|
| silabièan |
(grè. syllabikos) slogovni, koji se sastoji od slogova; silabièni stihovi poet. stihovi koji se mjere samo po broju slogova, a ne po dužini i naglasku |
|
| silaža |
(fr. sillage) 2. pom. brzina broda |
|
| silaža |
(šp. silo ambar) 1. konzervirana zelena stoèna hrana, èiju fermentaciju uzrokuju posebne bakterije; priprema se od zelenih biljaka koje sadrže dosta šeæera (zeleni kukuruz, repa, suncokretovo sjeme, sirak i dr.) |
|
| silberfuks |
(njem. Silber srebro, Fuchs lisica) srebrna lisica, sjeverna lisica sa srebrnastim krznom |
|
| Silen |
(grè. Seilenos, lat. Silenus) mit. odgajatelj i pratitelj Bakhov, prikazivan s debelim trbuhom i æelav, pijan i na magarcu; simbol pijanstva |
|
| silencij |
(lat. silentium) tišina, šutnja; kao zapovijed: mirno! tiho! |
|
| silencijari |
(lat. silentiarii) mn. šutljivci; vrsta viših službenika na dvoru grèkih careva, tajni savjetnici; katolièki redovnici koji su se zavjetovali da æe vjeèno šutjeti, npr. trapisti |
|
| Silent leges inter arma |
(lat.) U ratu šute zakoni |
|
| sileps |
(grè. syllepsis) gram. obuhvaæanje više predmeta jednom rijeèju; stezanje dvaju slogova u jedan; uporaba jednog predikata za više subjekata, koji pripada samo jednom |
|
| šiler |
(njem. Schiller, Schieler) vrsta blijedocrvenog vina, ružica |
|
| silfide |
mn. ženski zraèni duhovi, vile; pren. nježne i ljupke žene |
|
| silhueta, silueta |
(fr. silhouette) slika oblika, lica i dr. izraðena sa strane po sjeni, profil (kao slika), slika izrezana škarama po rubovima iz crnog papira pa zalijepljena na bijeli, i obratno (nazvana, zbog svoje jeftinoæe, po štedljivom fr. ministru financija Silhoue |
|
| silicificirati |
(lat. silicium, facere) kem. pretvarati se u silicij sku kiselinu |
|
| silicifikacija |
(lat. silicificatio) kem. pretvaranje u silicijsku kiselinu |
|
